DOLASKOM toplijih dana ljudi sve više borave u prirodi, a time raste rizik od mogućeg kontakta s krpeljima. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.

Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza i erlihioza, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. 

Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, odnosno niskog raslinja do visine od jednog metra, kao i u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.
 
Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti i dr. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.

Mjere zaštite od krpelja su: 

1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).

2. Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.

3. Hodajte obilježenim stazama.

4. Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.

5. Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!).

6. Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) "šeta" tražeći pogodno mjesto za ugriz.

7. Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).

8. Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može "pokupiti" krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.

9. Otuširajte se po povratku iz prirode.

Što ako uočite krpelja na koži?

Krpelja je važno ukloniti što prije jer je rizik od infekcije veći ako je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici. Uz kožu i laganim povlačenjem izvucite ga iz kože, a na kožu primijenite antiseptik. Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti "paliti" plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stišćite niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza. 

Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna pojavi osip i/ili povišena temperatura i zimica. Ovi simptomi najvjerojatnije su odraz bakterijske infekcije bakterijom koja se uspješno liječi antibiotikom.