Nova studija, poznata kao U.S. POINTER, pokazala je da određene promjene u načinu života mogu pomoći u očuvanju zdravlja mozga i smanjiti rizik od demencije. Temelji se na ranijem finskom istraživanju FINGER i uključila je osobe između 60 i 79 godina koje imaju veći rizik za razvoj demencije. Sudionici su bili podijeljeni u dvije skupine: jedna je dobila stručnu pomoć i redovitu potporu, a druga je koristila informacije i savjete samostalno.

Obje grupe pratile su preporuke u četiri važne navike: tjelesnu aktivnost, mentalnu stimulaciju, prehranu i praćenje zdravlja. Tijekom dvije godine obje su grupe napredovale, ali oni koji su imali više podrške pokazali su veće poboljšanje, posebno u sposobnostima kao što su planiranje, rješavanje problema i višezadaćnost.

1. Tjelesna aktivnost

Sudionici koji su dobivali stručnu podršku vježbali su četiri puta tjedno po pola sata, uz dodatne vježbe snage dvaput tjedno. Ovaj ritam kretanja pomogao im je u poboljšanju funkcija mozga, a rezultati su bili bolji nego kod onih koji su sami provodili program. Najviše koristi imali su sudionici koji su na početku imali slabije mentalne sposobnosti, navodi EatingWell.

2. Mentalna stimulacija

Tri puta tjedno sudionici su rješavali računalne zadatke za trening mozga, a uz to su sudjelovali u raznim društvenim i mentalno izazovnim aktivnostima. Iako se brzina obrade informacija nije znatno razlikovala među skupinama, istraživači su istaknuli da redovita mentalna aktivnost pozitivno utječe na zdravlje mozga.

3. Prehrana prema MIND dijeti

Ispitanici studije poticani su da slijede MIND dijetu koja uključuje zeleno povrće, bobičasto voće, orašaste plodove, cjelovite žitarice, ribu i maslinovo ulje, a ograničava šećer i nezdrave masti. Pokazalo se da ovakva prehrana može pomoći u očuvanju pamćenja i kognitivnih funkcija.

4. Društvena uključenost i zdravstveni nadzor

U okviru strukturiranog programa, sudionici su se redovito sastajali u malim grupama – ukupno 38 puta tijekom dvije godine – i imali zdravstvene kontrole svakih šest mjeseci. Za razliku od njih, samostalna grupa imala je tek šest susreta i jednu godišnju kontrolu. Stručnjaci su zaključili da su društveni kontakti i praćenje zdravstvenog stanja ključni za očuvanje mentalnih sposobnosti, pri čemu je strukturirani pristup pokazao nešto izraženije koristi.