Neurolog: Prestanite s jednom navikom ako želite smanjiti rizik od demencije

DEMENCIJA je neurološka bolest koja uključuje prvenstveno oštećenje pamćenja, a potom i drugih intelektualnih sposobnosti i osobnosti. Od ove bolesti svake godine pati sve više ljudi, a na razvoj mogu utjecati brojni čimbenici na koje ne možemo utjecati, poput genetike i obiteljske povijesti.
Međutim, ono što dodatno povećava rizik od razvoja demencije je jedna loša navika koju mnogi imaju u današnje vrijeme, kako svojim izborom tako i zbog posla kojim se bave, a to je dugo sjedenje koje prerasta u sjedilački način života. Prema podacima koje prenosi Eating Well, istraživanja pokazuju da je gotovo trećina (31 posto) svjetske odrasle populacije, odnosno 1,8 milijardi ljudi, fizički neaktivna.
Sjedimo dok putujemo na posao, sjedimo za radnim stolom, za stolom tijekom obroka, a zatim još više dok se navečer opuštamo uz televiziju ili ekrane. Fizička aktivnost ne samo da smanjuje rizik od demencije, već poboljšava san, jača kosti i smanjuje rizik od anksioznosti, među ostalim prednostima.
Neurolozi objašnjavaju zato sjedilački način života povećava rizik
Neurolog dr. Jigar Rathod ističe da "studije pokazuju povezanost između svih oblika demencije i sjedilačkog načina života. Iako uzročna veza još nije u potpunosti utvrđena, znamo da pasivne aktivnosti poput gledanja televizije ili dugotrajnog sjedenja bez prekida mogu smanjiti protok krvi u mozgu. Osim toga, sjedilački način života može negativno utjecati na metabolizam glukoze i lipida, što su također faktori rizika za razvoj demencije."
S Rathodom se slaže i nutricionistica te liječnica Verna R. Porter, koja pojašnjava da "sjedilački način života smanjuje protok krvi u mozak, povećava rizik od kardiovaskularnih i povezanih bolesti (dijabetesa, hipertenzije, pretilosti), uzrokuje promjene u strukturi mozga te povećava upalu i otpornost na inzulin".
Kako bismo pobliže pojasnili zašto je sjedilački način života loš za zdravlje mozga, a time i povećava rizik od demencije, stručnjaci su izdvojili ove negativne posljedice:
- Smanjen protok krvi u mozak.
- Povećan rizik od kardiovaskularnih i tome srodnih bolesti.
- Promjene u strukturi mozga: dugotrajna neaktivnost može dovesti do atrofije mozga, odnosno gubitka volumena mozga.
- Povećana kronična upala niskog stupnja.
Što učiniti kako bi se smanjio rizik od razvoja demencije?
Iako na neke čimbenike rizika za demenciju, poput dobi, obiteljske povijesti i genetike, ne možemo utjecati, promjenom životnih navika možemo smanjiti rizik. Ovi stručnjaci su za Eating Well izdvojili nekoliko korisnih savjeta:
- Ustanite i krećite se: Svaki dan šećite minimalno 15 do 30 minuta. Osim šetnji i kretanje po kući poput čišćenja ili korištenja stepenica umjesto lifta mogu učiniti promjenu.
- Igrajte igre koje potiču rad mozga: Kognitivne igre poput križaljki, zagonetki i druge vrste igara koje će potaknuti rad mozga.
- Izbjegavajte pušenje i smanjite unos alkohola.
- Redovito odlazite na liječničke preglede.
- Jedite hranu koja potiče zdravlje mozga.
Ako želite saznati više o tome kako možete utjecati na prevenciju demencije, pogledajte što je savjetovala poznata neuroradiologinja dr. Emer MacSweeney.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati