PRETJERANA konzumacija masne hrane može povisiti kolesterol, začepiti arterije i pridonijeti riziku od moždanog udara i drugih oblika srčanih bolesti, a tu su i problemi s pretilošću, dijabetesom i rakom te niz drugih dijagnoza.

Međutim, čini se da je vrsta masti, a ne količina, krivac kad je u pitanju moždani udar. Konzumiranje biljnih masti smanjuje rizik od moždanog udara, prema prezentaciji studije održanoj na znanstvenim predavanjima American Heart Associationa 2021.

Studija, koja još nije recenzirana, pokazala je da ljudi koji su jeli više biljnih masti imaju 12% manju vjerojatnost da će doživjeti moždani udar u usporedbi s onima koji su ih jeli manje, piše CNN.

S druge strane, ljudi koji su jeli više zasićenih masti životinjskog podrijetla imali su 16% veću vjerojatnost da će doživjeti moždani udar od onih koji su jeli manje masti te vrste.

"Naši podaci pokazuju da su vrsta masti i različiti izvori masti u hrani važniji od ukupne količine masti u prehrani u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, uključujući moždani udar", rekao je glavni autor Fenglei Wang, postdoktorski suradnik na odjelu za prehranu na Harvardu.

Vrste dijetalnih masti

Masti su nam potrebne kao dio prehrane da bismo preživjeli. Masti pomažu našem tijelu da apsorbira vitamine iz hrane, održava rad hormona, gradi stanice, daje energiju i pomaže održanju tjelesne temperature.

No nezasićene masti koje dolaze iz povrća, orašastih plodova i masne ribe mogu sniziti razinu kolesterola i pomoći nam da ostanemo zdravi.

"Koji su glavni izvori biljnih masti?" započela je Alice Lichtenstein, direktorica i viša znanstvenica u Laboratoriju za kardiovaskularnu prehranu na Sveučilištu Tufts u Bostonu. "To bi bila tekuća biljna ulja kao što su kukuruzno, šafranovo, suncokretovo i sojino ulje, koja su bogata višestruko nezasićenim masnim kiselinama, a zatim ona poput repičinog i maslinovog ulja, koja su bogata mononezasićenim masnim kiselinama", rekla je Lichtenstein u priopćenju.

"To su vrste ulja koje treba koristiti za pripremu hrane", dodala je.

Zasićene i trans-masti općenito nisu zdrave. Zasićene masti uglavnom dolaze iz crvenog i prerađenog mesa, a obično su čvrste na sobnoj temperaturi. U studiju su uključeni govedina, svinjetina, janjetina, slanina, kobasice, salame, hrenovke, salame i drugo prerađeno meso.

"Umjerena i smanjena konzumacija crvenog i prerađenog mesa unutar obrasca zdrave prehrane može smanjiti ukupnu smrtnost za 13%, smrtnost od srčanih bolesti za 14%, smrtnost od raka za 11% i rizik od dijabetesa tipa 2 za 24%", rekao je dr. Frank Hu, predsjednik odjela za prehranu na ustanovi Harvard TH Chan School of Public Health u prethodnom intervjuu za CNN. Hu je jedan od autora studije o moždanom udaru.

Zanimljivo je da namirnice koje sadrže mliječne masti, kao što su sir, maslac, mlijeko, sladoled i vrhnje, nisu bile povezane s većim rizikom od moždanog udara, prema istraživanju. 

Među istraživačima prehrane stalna je rasprava o ulozi mliječnih proizvoda u prehrani koji su glavni izvor kalcija. Prehrambene smjernice Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država za period 2020.-2025. za Amerikance pozivaju na tri porcije mliječnih proizvoda svaki dan, po mogućnosti onih s niskim udjelom masti ili bez masti.

Dugogodišnja studija

Studija je analizirala podatke prikupljane u periodu od 27 godina, a koje je prikupljalo gotovo 120.000 medicinskih sestara i zdravstvenih djelatnika. Radi se o jednoj od dviju najdugovječnijih nutricionističkih studija u SAD-u.

Studija je promatračka pa rezultati ne mogu utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između konzumacije masti i rizika od moždanog udara, nego samo međusobnu povezanost. Ostala ograničenja studije uključuju podatke od pretežno bijele populacije (97%) i činjenicu da su ljudi svake četiri godine sami prijavljivali svoje prehrambene navike.

Ipak, rezultati su u skladu s prethodnim istraživanjima koja pokazuju prednosti biljne i životinjske prehrane.

"Ključne značajke prehrambenih navika za zdravlje srca su balansiranje unosa kalorija u skladu s potrebama tijela", rekla je Lichtenstein. "Da biste postigli i održali zdravu težinu, birajte cjelovite žitarice, nemasne i biljne proteine ​​te razno voće i povrće; ograničite sol, šećer, masnoću životinjskog porijekla, prerađenu hranu i alkohol", dodala je.