Konzumiranje mliječnih proizvoda moglo bi spriječiti srčani udar, tvrdi nova studija
U STUDIJI objavljenoj u časopisu PLoS Medicine istraživači su mjerili unos mliječnih proizvoda prema razinama masnih kiselina u krvi.
"Mnoga su se istraživanja oslanjala na to da su ljudi zabilježili količine i vrste mliječne hrane koju su pojeli, što je prilično teško, s obzirom na to da se mliječni proizvodi često koriste u raznim namirnicama", kaže koautor studije dr. Matti Marklund sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj.
"Pored toga, mjerili smo razinu određenih masnih kiselina u krvi koje dolaze iz mliječne hrane, što daje objektivniju mjeru unosa mliječnih masti, stoga se ne moramo oslanjati na pamćenje ljudi ni kvalitetu baza podataka o hrani", kaže Marklund. "Utvrdili smo da oni s najvišom razinom zapravo imaju najmanji rizik od kardiovaskularnih bolesti."
Rezultati se temelje na nešto više od 4000 odraslih osoba iz Švedske, koja je među najvećim svjetskim potrošačima mliječnih proizvoda, a potvrđeni su objedinjavanjem podataka iz 17 drugih studija u kojima je sudjelovalo gotovo 43.000 sudionika u Velikoj Britaniji, SAD-u i Danskoj.
Potrošnja mliječnih masti procijenjena je kod švedskih 60-godišnjaka mjerenjem razine određene masne kiseline u krvi koja se uglavnom nalazi u mliječnoj hrani i može se koristiti za odražavanje unosa mliječne masti.
Pratili su ih u prosjeku 16 godina kako bi vidjeli koliko je njih imalo srčane, moždane i druge ozbiljne kardiovaskularne probleme, a koliko ih je umrlo od bilo kojeg uzroka u tom razdoblju.
Rizik od kardiovaskularnih bolesti je najmanji, a od ostalih bolesti također umanjen kod osoba s visokom razinom masnih kiselina - što odražava visok unos mliječnih masti. Zaključci su doneseni nakon uzimanja u obzir raznih čimbenika, uključujući dob, prihode, način života, prehrambene navike i druge bolesti.
"Ovi su odnosi vrlo zanimljivi, ali potrebne su nam dodatne studije kako bismo bolje razumjeli potpuni utjecaj mliječnih masti i mliječne hrane na zdravlje." zaključio je Marklund.
Kardiovaskularne bolesti svjetski su ubojice broj jedan i odnose gotovo 18 milijuna života godišnje, piše The Independent.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati