TRENDOVI u automobilskoj industriji mijenjaju se stalno, a usprkos nekoliko svijetlih primjera Hrvatska još uvijek drastično zaostaje.

 

Bilo da govorimo o digitalnoj ekonomiji uopće, ili samoj autoindustriji i njenim najnovijim smjerovima razvoja, Hrvatska nema globalnu strategiju, pa čak ni viziju razvoja. Sporadično se desi neka inicijativa, no cjelokupan postupak pokretanja i oživljavanja projekta toliko je spor da gotovo uvijek u startu bude, ako ne osuđen na propast, onda bar djelomično uspješan. Praktično rečeno, dok se odluka o izgradi punionica električnih vozila provede u djelo moguće je kako će tehnologija istih dijelom zastarjeti.  

 

 

U sklopi zagrebačkog autoshowa organizirano je nekoliko stručnih skupova među kojima i okrugli stol na temu "Izazovi digitalne ekonomije i budućnost automobilske industrije“ u sklopu kojeg su u panel diskusiji učestvovala poznata imena iz branše. Prilika je to da se upoznamo sa brojnim problemima i iskušenjima koji stoje pred Hrvatskom u budućnosti. 

 

 

U uvodnom izlaganju Zdravko Marijić iz The Boston Consulting Group istaknuo je trendove koji danas vladaju u automobilskoj industriji. Najvažniji je svakako tehnologija samovozećih vozila iz jednostavnog razloga što u potpunosti mijenja način korištenja konačnog proizvoda, što je u ovom slučaju automobil.

 

Nadalje, ista ima utjecaj i na druge trendove, pa osim rasta konkurentnosti car sharinga omogućuje daljnje implementacije novih tehnologija. Tu se prije svega misli na ICT sektor, a posebno Apple i Google koji će svoj ulazak u auto svijet finalizirati svojim automobilom do kraja desetljeća. 

 

 

Prve projekcije govore da će samovozeća vozila do 2035. godine doseći udio od čak 25%, a pridodamo li tomu razvoj i implementaciju alternativnih pogona razvidno je da će popularizacijom car sharinga čak i isplativost javnog prijevoza doći u pitanje. No, u pravilu bi trebali svi profitirati, i to usprkos gubitku brojnih radnih mjesta. Jedini pravi gubitnik bit će taxi usluga, koja će kao takva u potpunosti nestati.

 

 

Hrvatska je u svakom pogledu definitivno nespremna. Želi li udovoljiti europskim regulativama i smanjiti emisiju CO2 u zadanom roku morat će gotovo u potpunosti elektrificirati sustav javnog prijevoza, potvrdio je Bruno Židov iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, a na temelju interno izrađenih projekcija. 

 

Usprkos činjenici da imamo stotinjak punionica to je apsolutno nedovoljno da bi se osiguralo kvalitetno korištenje električnih vozila. Istog mišljenja je i Saša Cvetojević, poduzetnik i ujedno prvi vlasnik Tesla Model S električnog automobila u Hrvatskoj. Iako je sa Teslom odradio oko 70.000 "električnih" kilometara i niti jednom nije ostao praznih baterija na cesti, Cvetojević skreće pozornost kako nije lako voziti izvan većih hrvatskih gradova. "U Zagrebu je odlično, no vožnja do Splita zahtijeva kalkulacije i bar jedno punjenje", rekao je Cvetojević. 

 

 

O nedostatku punionica govorimo danas, nepunih pet godina nakon otvaranja prve punionice i godinu dana nakon što je HEP objavio natječaj za izgradnju 100 punionica. Do danas smo ih izgradili tek četvrtinu, a još uvijek nije poznato kad će biti gotov ostatak, rekao je Dražen Crnković, direktor Ducati komponenti iz Ludbrega. 

 

Dolazi turistička sezona, a sa obzirom na rast popularnosti električnih vozila, ove godine ćemo se susresti sa desetak puta više turista u električnim vozilima, dakle njih nekoliko tisuća. Trenutno na potezu od Zagreba do Splita nema niti jedne javne punionice, već su one koncentrirane u gradovima. 

 

 

Osim činjenice da do 2020. godine Hrvatska treba imati oko 2.000 punionica za električna vozila, jedan od gorućih problema svakako je edukacija javnosti, ali i fleksibilnost u obrazovanju. Promjene su nužne, posebno u obrazovanju, koje se mora prilagoditi trendovima u potražnji zanimanja. 

 

 

Inženjering i sveobuhvatno praćenje trendova su bitni kako bi na vrijeme obrazovali radnu snagu za tražena područja, istaknuo je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti. Čak štoviše, Balen ne vidi ništa loše u odlasku mladih u inozemstvo smatrajući brojeve prenapuhanim. Važno je samo da se ti ljudi jednom vrate i pokrenu posao, a mi da im osiguramo osnovne uvjete, složili su se svi sudionici. 

 

Jedan od svijetlih primjera je upravo tvrtka Rimac Automobili, koja od 150 zaposlenih trenutno ima oko 70 inženjera. Marko Pejković, potpredsjednik za razvoj poslovanja, potvrdio je kako su i dalje otvoreni za zapošljavanje svih zainteresiranih koji svojim znanjem i iskustvom mogu doprinijeti razvoju tvrtke. Također je istakao da je tvrtka u potpunosti otvorena i da svatko može doći vidjeti pogone, upoznati se sa proizvodnjom automobila, ali i djelatnostima kojima se trenutno bave. Pejković je najavio novi proizvod iz Rimca koji će biti predstavljen kroz mjesec dana i omogućiti daljnje širenje kompanije. 

 

Za razliku od "čuda iz Sv. Nedelje" ludbreški div već nema problema sa radnom snagom jer odlično surađuje sa fakultetima i rano "kapari" najbolje diplomante. Bez proizvodnje nema napretka, mišljenja je Crnković, koji kaže kako je kod njih razvoj zastupljen sa oko 10%. 

 

Nakon svega rečenog nesumnjivo je kako Hrvatska već sada debelo kasni u udovoljavanju osnovnih zahtjeva Europske unije po pitanju implementacije alternativnih pogona, odnosno smanjivanju emisije CO2. O uključivanju u trendove i sudjelovanju u najnovijim tehnologijama danas je gotovo pa prekasno govoriti – taj vlak je već odavno napustio stanicu.