NISU sve mame u mogućnosti dojiti svoje bebe, čak 15% žena ima problem s time, piše The Sun.

Ipak, sada tisuće žena prodaje svoje mlijeko na online forumima i Facebook grupama kako bi pomogle onima koje ne mogu dojiti.

I koliko god ovo zvučalo kao lijepa gesta, stručnjaci su zabrinuti da su ovako bebe izložene opasnosti dobivanja neke smrtonosne bolesti, poput hepatitisa i HIV-a.

Za ovakvu trgovinu mlijekom ne samo da ne postoji zakon, već je i potpuno ilegalna u nekim državama, poput Velike Britanije i Irske.

Ovako su roditelji izloženi kupovini mlijeka koje nije dobro za njihovu djecu, ali ipak postoji zakon koji bi mogao biti od pomoći, ako nešto pođe po zlu.

To je zakon o prekršajima koji tereti pojedince za nanošenje štete i razlikuje se od zakona za kriminalna djela.

Budući da ova neuobičajena prodaja može imati posljedice i izazvati štetu, ona bi mogla spadati u područje zakona o prekršajima koje se naziva "odgovornost za proizvode" ili "zakon o neispravnim proizvodima". Sudovi za ovaj prekršaj ne izriču kaznu, ali često nalažu optuženima isplatiti novčanu naknadu oštećenoj osobi.

Prema zakonu, majčino mlijeko bi se smatralo "proizvodom" poput  životinjskog mlijeka, hrane za bebe i krvi.

Na osnovi toga, žena koja je proizvela mlijeko, smatrala bi se "proizvođačem". Ako bi čitav slučaj završio na sudu, majčino mlijeko bi se moglo tretirati kao neispravan proizvod.

Na primjer, Irska i Velika Britanija već imaju zakone koji omogućavaju kupcima podnijeti tužbu za štetu nastalu zbog neispravnog proizvoda. Ipak, podnošenje te tužbe može biti malo komplicirano za podnositelja tužbe, jer mora dokazati da je upravo taj proizvod bio neispravan i da je baš on izazvao štetu. Drugim riječima, morali bi dokazati da je majčino mlijeko uzrokovalo posljedice zbog kojih podnose tužbu.

Proizvod se smatra neispravnim ako ne ispunjava standarde koji se od njega očekuju. U tom slučaju, sudac će one koji podnose tužbu pitati koliko je razumno očekivati da će majčino mlijeko kupljeno preko interneta biti sigurno. Također, bile bi razmotrene i radnje "proizvođača".

Na primjer, ako je žena prodavala svoje mlijeko na nekoj uglednoj stranici i reklamirala ga kao sigurno, onda bi bilo razumno očekivati da je to zaista tako. Ovdje je zaista najteži dio dokazivanje uzročno–posljedične veze, tj. dokazivanje toga da ste upravo tim proizvodom oštećeni.

Bakterijske i virusne infekcije

U slučaju majčinog mlijeka kupljenog preko interneta, "šteta" bi vjerojatno značila smrt ili ozljedu osobe koja je mlijeko konzumirala. Štetu mogu predstavljati i bolesti ili bakterijske infekcije poput salmonele i streptokoka ili virusne infekcije poput HIV-a.

Međutim, kao što je ranije rečeno, nije dovoljno samo pretrpjeti štetu, već morate dokazati da je baš taj proizvod izazvao posljedice, a ne neki drugi izvor. Ovo je osobito teško dokazati u slučaju bakterijskih i virusnih infekcija.

Na primjer, salmonelu mogu prenositi i kućni ljubimci, kao što su gmazovi, a može je prenositi i hrana, poput piletine i jaja. HIV bi bilo lakše dokazati, jer se on od zaražene osobe širi samo određenim putem, tj. tjelesnim tekućinama kao što su krv i majčino mlijeko.

Čak i ako uspijete dokazati da je štetu uzrokovalo neispravno majčino mlijeko i da je bilo razumno misliti kako je ono ispravno, možete naići na dodatne prepreke kada podnosite tužbu. Naime, sud će možda htjeti saznati koje ste korake, kao roditelj, poduzeli kako biste spriječili nastanak štete.

Na primjer, studije su pokazale da pasteriziranje majčinog mlijeka može uništiti mnoge bakterije i ubiti viruse, uključujući i HIV. Dakle, ako se ustanovi da ste propustili pasterizirati mlijeko, na sudu to može značiti da ćete dobiti znatno manju odštetu ili da je nećete uopće dobiti.

Ako nije poduzeo mjere predostrožnosti poput ove, roditelj ima određenu odgovornost za štetu koju je dijete pretrpjelo. Recimo, ako je dijete imalo posljedice zbog toga što je pilo mlijeko koje je sadržavalo kokain, za to će se, također, roditelj smatrati odgovornim. Iako će i dalje morati dokazati da je štetu nanijelo mlijeko, u ovom slučaju sud ne bi imao isti razlog smanjiti ili odbiti novčanu naknadu.

To je zato što pasterizacija ne uklanja tragove lijekova u majčinom mlijeku, za razliku od bakterija i virusa. Neželjene efekte ne izazivaju samo ilegalni lijekovi, već i lijekovi poput onih protiv bolova i lijekovi za srce.

Iako prodaja i kupovina majčinog mlijeka preko interneta nije protuzakonita, ona nosi mnoge nesigurnosti, a nedostatak zakona vezanog za to dodatno ugrožava zdravlje i dobrobit djece.