SIN VAM prvi put ide u vrtić, a fotografiju želite podijeliti s prijateljima na Facebooku. Kći slavi prvi rođendan, a prizor s tortom idealan je za Instagram. Pripremite objavu, no trenutak prije nego što je objavite, zastanete. Trebate li uopće objavljivati fotografije svoje djece na internetu i je li to sigurno, čak i ako vam je profil privatan?

To je pitanje o kojem roditelji sve više razmišljaju, a mnogi svjesno odlučuju kakav će digitalni otisak ostaviti svojoj djeci. Neki prekrivaju djetetovo lice naljepnicom, drugi ih fotografiraju samo s leđa, a treći su u potpunosti odustali od objavljivanja. piše Today's Parent.

Digitalni pristanak djeteta

"Roditelji prvo trebaju znati da fotografije na internetu mogu ostati dostupne jako dugo", kaže Matthew Johnson, direktor obrazovanja u kanadskoj organizaciji MediaSmarts, koja se bavi digitalnom i medijskom pismenošću. "Djeci ponekad postane neugodno kada se stare fotografije ponovno pojave".

Johnson preporučuje da se s konceptom digitalnog pristanka krene rano. "Čim djeca postanu dovoljno stara da razumiju pitanje, roditelji bi trebali steći naviku pitati ih za dopuštenje", objasnio je.

To se može napraviti na način prilagođen dobi, primjerice jednostavnim pitanjem: "Mogu li objaviti ovu sliku na kojoj si na toboganu?" Iako dijete u ranoj dobi ne razumije u potpunosti što to znači, tako se stvara navika traženja pristanka. Ključno je, ističe Johnson, djetetu dati pravo glasa i poštovati odluku ako kaže "ne".

Pravila Mete i privatnost profila

Marli Kicz, odvjetnica iz Toronta specijalizirana za intelektualno vlasništvo i politiku umjetne inteligencije, savjetuje roditeljima da prouče uvjete korištenja platformi na koje pristaju. "Pratite pravila platformi", kaže Kicz i dodaje da se nove izmjene mogu odnositi i na stare objave, nastale prije ažuriranja uvjeta.

Jedno od glavnih pitanja jest je li privatnost djeteta zaštićena ako se fotografije objavljuju na privatnom profilu. Meta, vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, suočila se s optužbama da prikuplja slike za treniranje svoje umjetne inteligencije.

Prema pravilima tvrtke, fotografije s privatnih profila ne koriste se u tu svrhu, a postoje i načini za prilagodbu dopuštenja čak i na javnim profilima.

"Znamo da se slike s interneta mogu prikupljati i koristiti za treniranje AI generatora", upozorava Johnson. "Sve što objavite može postati dio njihovih podataka za učenje ili završiti u alatima za automatsko prikupljanje".

Što fotografije otkrivaju

Javne fotografije mogu sadržavati suptilne tragove o identitetu vaše djece, školi koju pohađaju ili mjestu gdje živite, čak i kada ne navedete lokaciju. Nazivi ulica, prometni znakovi, prepoznatljive zgrade i druga mjesta u okolini mogu otkriti više nego što možda mislite.

Uz toliko detalja iz naših života dostupnih na internetu, ti se tragovi, u kombinaciji s jednostavnom Google pretragom, mogu povezati i strancima otkriti mnogo informacija.

Prekrivanje lica emojijima

Jedno od popularnih rješenja je dodavanje emojija preko djetetova lica. Johnson smatra da je to dobar kompromis. "Ako želite dijeliti fotografije u javnom kontekstu, naljepnice su dobra mjera opreza", kaže on. "No, to vas ne oslobađa obveze da tražite dopuštenje od svoje djece".

Također podsjeća roditelje da dodavanje naljepnice unutar Metine aplikacije nije idealno jer tvrtka i dalje ima pristup originalnoj fotografiji. Umjesto toga, savjetuje da se naljepnica doda prije učitavanja na platformu, primjerice pomoću alata Markup na iPhoneu ili u aplikacijama poput Adobe Expressa.

Starija djeca i opasnost od "deepfakea"

Kod roditelja starije djece i tinejdžera fokus se sve više pomiče na sigurnost na internetu i razgovor o mogućim rizicima. Johnson i Kicz ističu da su jedan od većih izazova za tu dobnu skupinu "deepfakeovi".

Riječ je o slikama koje generira umjetna inteligencija koristeći jednu ili više fotografija kako bi stvorila lažan, ali često vrlo uvjerljiv prikaz.

Tinejdžeri koji koriste aplikacije poput Snapchata ili TikToka trebali bi biti svjesni tih rizika, a roditelji bi s njima trebali razgovarati o tome kako reagirati ako se takav sadržaj pojavi. Privatni profil ne štiti dijete u potpunosti jer se sadržaj može proširiti i izvan kruga pratitelja.

Kicz ističe da dijete u takvoj situaciji može osjećati sram te preporučuje roditeljima da o tim temama razgovaraju otvoreno. "Ako se to dogodi, potaknite dijete da ne komunicira s tom osobom. Nemojte se raspravljati, pregovarati niti plaćati ucjenjivačima", kaže Kicz. "Najbolje je blokirati osobu nakon što spremite snimke zaslona s prijetnjama, porukama ili slikama".

Roditeljstvo u digitalnom dobu nije jednostavno. Prije deset godina "deepfakeovi" nisu bili dio svakodnevice, a o digitalnom pristanku gotovo se nije razgovaralo. Danas je dostupno mnogo informacija i resursa, a odluka o dijeljenju fotografija djeteta na internetu ostaje na roditeljima. Važno je pritom odvagnuti moguće rizike i odlučiti što je najbolje za vašu obitelj.