MODEL obrazovanja u skandinavskim zemljama neprestano dobiva globalna priznanja za svoje rezultate u akademskom uspjehu, zadovoljstvu učenika i kognitivnom razvoju. Pa po čemu se razlikuje od drugih modela obrazovanja?

Umjesto isključivog davanja prioriteta akademskim postignućima, skandinavski model zagovara holistički pristup učenju, s učenikom u središtu. Nordijske škole ne usvajaju proizvoljne standarde učenja ili ocjenjivanja (zapravo, većina škola u Skandinaviji nema centralizirane ispite do 16. godine) i umjesto toga usredotočuju se na razvoj u širem smislu. Ovaj holistički pogled na obrazovanje promiče vrijednosti kao što su autonomija, suradnja i igra kao dio učenja.

U učionici se to prevodi u vrlo fleksibilne lekcije, u kojima učitelji mogu koristiti nacionalni kurikulum, ali nisu njime vezani.

Boravak u školi općenito je kraći, kako bi se promicala ravnoteža škole i obiteljskog života. To čini učenje učinkovitijim, a istovremeno ostavlja dovoljno vremena za slobodno vrijeme i za druženje s obitelji.

Učenici se također potiču da razmišljaju izvan okvira, istražuju svoju kreativnost i preuzimaju rizike, čak i ako postižu neočekivane rezultate.

Najvažniji aspekt nordijskog modela je njegov naglasak na društvenom učenju. Učenici uče jedni s drugima u uključivom okruženju dok razvijaju društvenu interakciju, jezik i komunikacijske vještine.