Foto: 123rf

TAMAN kad su sve naše bolnice dobile predznak bolnica prijatelja djece, prema podacima UNICEF-a, svih 31 rodilište danas doista radi prema tim programima rada (podrška dojenju i 24-satni rooming najznačajnije su karakteristike) u svijetu se polako počinje propitivati je li taj program doista dobar za majke i novorođenčad.

S uvođenjem programa bolnica prijatelja djece, u svijetu poznat kao Baby Friendly program, počelo se davne 1991. godine, na inicijativu UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem humanizacije rodilišta i podrške pri dojenju. Sve od tada Hrvatska je bila u među prvim zemaljama svijeta koja se priklonila takvim principima rada te je i danas, posebno sada kada sve bolnice nose taj predznak, u samom vrhu. Uz zemlje za koje se već odavno zna da su najviše Baby Friendly, a to su svakako Norveška, Novi Zeland, Kanada, Švedska, Slovenija.

No, nakon više od dva i pol desetljeća pojavili su sve glasniji kritičari te inicijative koji tvrde da program s tih svojih famoznih 10 pravila možda nije uvijek dobar ni za majke ni za bebe.

Kako se inicijativa ne odnosi samo na dojenje tako se u obveznim pravilima programa u bolnicama zabranjuje korištenje duda varalica te se isto tako zabranjuje bebama dohrana adaptiranim mlijekom. Osim u slučajevima kada je to medicinski opravdano.

I tako dolazimo do tog zaključka "osim" - što bi to u praksi značilo ukoliko je program jasan i decidirano zabranjuje odnosno dozvoljava neka pravila, a čini se da upravo ta rigoroznija pravila baš i nisu uvijek dobra za mame i bebe.

Zaključak je to tima koji je nedavno objavio studiju koja pokazuje da striktno provođenje pravila može nenamjerno dovesti do ozbiljnih i loših posljedica.

Studija je objavljena na stranicama Jama Network.com (Jama Pediatrics) gdje su ranije objavljeni svi benefiti, a sada ipak i nekoliko potencijalno opasnih rizika vezanih upravo uz neke od najznačajnijih karakteristika inicijative - rizici vezani uz pristup koža na kožu, 24 satni boravak majki s djecom te pitanje korištenja duda varalica i adaptiranog mlijeka.

Što se tiče pristupa koža na kožu (pristupa koji u našim bolnicama zapravo i nije toliko zaživio) tu nema pogovora o brojnim prednostima te metode, ali postoje podaci koji sugeriraju da ipak postoje određeni problemi. Naime, kako se kaže u studiji majke se u praksi jako često ostavlja s bebama bez nadzora te je u nemalom broju slučajeva baš u to vrijeme nastupio iznenadan i neočekivan postporođajni kolaps (SUPC) - odnosno bebe su prestale disati iako nisu postojale nikakve ranije naznake da bi do toga moglo doći.

Od 26 takvih slučajeva, koliko ih je zabilježeno samo u Švedskoj, njih 15 dogodilo se upravo za vrijeme metode kože na kožu, bez nadzora liječnika, a isto se tako navodi da je do kolapsa s disanjem došlo i kod 13 novorođenčadi koja su ostavljena majkama na sisanju, također bez nadzora stručnog medicinskog osoblja.

Drugi problem, odnosno potencijalni rizik i razlog zbog kojeg se mnoge mame zapravo žale na Baby Friendly pristup je konstantan boravak bebe s majkom, unatoč stanju u kojima se majke nalaze nakon poroda te unatoč lijekovima koje dobivaju.

Sporna je i striktna zabrana davanja adaptiranog mlijeka bebama s obzirom da je, barem tako tvrde autori ove studije, dokazano da poticanje hranjenja beba formulama neće utjecati na kasnije eventualno nedojenje, odnosno, čak će i pomoći da se broj dojene djece povećava jer u određenim situacijama nahranjena beba znači manji stres za majku koja tek čeka da joj nadođe dovoljna količina mlijeka.

isto se tako i za dudu varalicu po programu smatra da one samo zbunjuju bebe i obeshrabruju dojenje, što se u praksi zapravo uopće nije pokazalo kao točno.

Stoga autori ove studije u svom zaključku pišu ovako: Nije loše raditi prema inicijativi koja će ohrabrivati dojenje, nema ništa loše u tome da bolnice potiču dojenje, da potiču metodu koža na kožu, ali ako želimo imati humanija rodilišta onda bi sva ta pravila ipak trebala biti malo blaža, bez uvjetovanja nečega što majkama i njihovim bebama možda neće pasati. Umjesto strogih pravila bolnice bi trebale promovirati sve te mogućnosti, ali ne se baš toliko striktno pridržavati svega navedenog.

Smatramo da je itekako moguće poticati dobre stvari ove inicijative, ali da ne budu toliko strogo uvjetovane.