INFLUENCERI na društvenim mrežama svakodnevno dopiru do milijuna ljudi, a uz zabavan i koristan sadržaj nerijetko šire i netočne ili štetne informacije. Podaci pokazuju da je čak 94 posto ljudi naišlo na lažne tvrdnje na internetu, a posebno su im izloženi mladi. Čak 96 posto mladih u dobi od 10 do 21 godine koristi aplikacije poput TikToka, Instagrama, Snapchata i X-a.

Upravo zbog tolikog vremena provedenog na društvenim mrežama tinejdžeri mogu nesvjesno početi usvajati stavove i uvjerenja ljudi koje prate, piše Metro. Taj se fenomen naziva introjekcija, a u kontekstu društvenih mreža sve se češće govori o "internetskim introjektima".

Što su internetski introjekti?

Sam pojam introjekcije nije nov. Uveo ga je mađarski psihoanalitičar Sándor Ferenczi početkom 20. stoljeća, a kasnije su se njime bavili i drugi poznati psihoanalitičari, među kojima je bio Sigmund Freud.

Najjednostavnije rečeno, introjekcija je proces tijekom kojeg nesvjesno usvajamo tuđe ideje, stavove, osjećaje ili vrijednosti i s vremenom ih počinjemo doživljavati kao vlastite.

Psihoterapeutkinja Amanda McDonald objašnjava da tuđe poruke na taj način mogu postati naš "unutarnji glas". Nekada su najveći utjecaj imali roditelji, skrbnici, prijatelji i druge osobe iz neposredne okoline. Danas tu ulogu sve češće imaju influenceri i druge osobe koje pratimo na internetu.

Njihov utjecaj ne mora nužno biti loš, ali problem nastaje kada mladi bez preispitivanja počnu prihvaćati štetne stavove kao vlastite.

Zašto su tinejdžeri posebno podložni tome?

McDonald objašnjava da su tinejdžeri posebno osjetljivi na takve utjecaje jer se nalaze u životnom razdoblju u kojem tek otkrivaju tko su i što im je važno.

"Dok djeca odrastaju i postaju adolescenti, razvijaju vlastite vrijednosti, ali istodobno osjećaju snažnu potrebu za pripadanjem. Ta je potreba u tom razdoblju jača nego u bilo kojoj drugoj životnoj fazi", objašnjava.

Tinejdžeri potvrdu sve više traže izvan obitelji, što je normalan dio odrastanja. No danas se velik dio tog procesa odvija upravo na internetu.

Jedan od primjera je Andrew Tate

Kao jedan od najočitijih primjera utjecaja internetskih osoba na mlade često se navodi Andrew Tate, čija je popularnost na TikToku naglo porasla 2021. godine.

Gotovo polovica, odnosno 45 posto učitelja u osnovnim i srednjim školama u Velikoj Britaniji navodi da su mizogini stavovi i ponašanje među dječacima postali veći problem nakon njegova uspona na društvenim mrežama. Osim toga, 54 posto srednjoškolskih profesora kaže da dječaci vrlo ili prilično često otvoreno izražavaju mizogine stavove u školi.

No takvom utjecaju nisu izloženi samo dječaci. Djevojčice i djevojke svakodnevno gledaju sadržaj influencerica koje naglasak stavljaju na fizički izgled i stvaraju dojam da žena uvijek mora izgledati besprijekorno. Djevojke u dobi od 17 i 18 godina tako navode da osjećaju pritisak da moraju imati savršenu odjeću, šminku, pa čak i savršenu pozadinu na fotografijama.

Na društvenim mrežama sve se prikazuje crno-bijelo

"Influenceri često ostavljaju dojam da informacije moraju prenijeti vrlo brzo i vrlo odlučnim tonom", objašnjava McDonald.

Problem je u tome što se složene teme na društvenim mrežama često svode na jednostavne odgovore. Nešto je dobro ili loše, ispravno ili pogrešno, a za svaki problem navodno postoji jedno objašnjenje. U kratkim videima korisnicima se često postavljaju pitanja poput: "Razmišljate li i vi ovako? Evo zašto."

"Kada društvene mreže pratite sami, u svom malom svijetu, takve poruke mogu djelovati vrlo osobno i intenzivno. Postoji ta 'udica' zbog koje pomislite: 'Da, to se i meni događa'", kaže McDonald.

Zato smatra da je važno povremeno zastati i razmisliti o tome odakle dolaze naši stavovi i jesmo li ih zaista sami oblikovali. "Korisno je odmaknuti se od onoga što čujemo od drugih kada su u pitanju vrijednosti i poruke te razmisliti o tome kako ih usvajamo. Introjekti dolaze izvana i nisu dio našeg autentičnog 'ja'", objašnjava.

Osjećaj pripadnosti pronalaze na internetu

Naravno, utjecaj drugih ljudi može biti i pozitivan. Roditelje najviše zabrinjavaju situacije u kojima dijete počne prihvaćati stavove koje oni smatraju problematičnima ili štetnima.

"Kada tinejdžeri osjećaju da nigdje ne pripadaju, taj osjećaj traže na društvenim mrežama. Ondje mogu steći dojam da su pronašli 'svoje ljude', ali ključno je da razumiju vlastite vrijednosti", kaže McDonald.

Kako razgovarati s tinejdžerom koji usvaja problematične stavove?

Roditeljima može biti teško gledati kako dijete počinje zastupati stavove koji se potpuno razlikuju od njihovih. No McDonald ističe da je određeno udaljavanje od roditeljskih uvjerenja normalan dio odrastanja.

"Kada se tinejdžer počne razvijati i tražiti sebe, kod nekih to znači i odbacivanje roditeljskih uvjerenja, što može dovesti do sukoba", objašnjava.

Umjesto da odmah odbace djetetove stavove ili započnu svađu, roditeljima savjetuje da pokušaju saznati kako je dijete došlo do određenog zaključka.

"Internet nije uvijek najbolje mjesto za razvoj kritičkog razmišljanja. Ljudi se lako priklone ideji da je nešto isključivo dobro ili loše, pa je važno pokazati zanimanje za djetetove stavove", kaže.

Roditelji mogu pitati dijete zašto nešto misli, gdje je to čulo i na čemu temelji svoje mišljenje. Važno je i vlastitim primjerom pokazati da se s nekim možemo ne slagati, a da pritom poštujemo njegovo mišljenje.

"Pitajte ih kako su došli do nekog zaključka i pokažite interes. Vlastitim primjerom pokažite kako se s nekim ne složiti, a istodobno poštovati tuđe mišljenje. Razgovarajte o dokazima i o tome kako se neki stav može argumentirati ili osporiti", zaključuje McDonald.