ANKSIOZNOST je među djecom izuzetno česta. Tijekom razdoblja pandemije, istraživači su primijetili da je čak 7% djece imalo dijagnosticiran anksiozni poremećaj koji je ometao njihovo svakodnevno funkcioniranje. Osim toga, 20% ih je imalo sklonost osjećaju tjeskobe koja nije dosegla razinu kliničkog poremećaja, piše The Conversation.

Anksioznost će se kod mnoge djece ponovno pojaviti ove jeseni, a može se ispreplesti s drugim osjećajima, poput uzbuđenja i sramežljivosti. Zato su profesorice Elizabeth Englander i Katharine Covino-Poutasse popisale korake koje roditelji mogu poduzeti kako bi smanjili tjeskobu svoje djece pri povratku u školu i potaknuli bolji početak novog polugodišta.

Prepoznajte opće simptome tjeskobe

Pitajte djecu kako se osjećaju kad se vrate u školu i pripazite na glavobolje, bolove u trbuhu, probleme sa spavanjem, uporna pitanja što ako, mrzovolju, pretjeranu zabrinutost i probleme s fokusiranjem. Bilo koje od ovih ponašanja može ukazivati na anksioznost.

Potaknite aktivnosti koje smanjuju tjeskobu

Igranje na otvorenom, igranje s prijateljima ili obična druženja mogu biti korisni alati za smanjenje negativnih osjećaja. Na otvorenom se ljudi često osjećaju opuštenije. Igranje na nestrukturiran način - to jest, bez da im netko drugi govori što ili kako da se igraju - omogućuje djeci da rade na svojim osjećajima i smanje tjeskobu.

Ograničite vrijeme koje djeca provode ispred ekrana

Značajan je broj dokaza koji pokazuju vezu između prekomjerne upotrebe digitalnih uređaja i tjeskobe. Dakle, prekomjerno korištenje uređaja moglo bi pridonijeti povećanim stopama tjeskobe kod djece.

Usredotočite se na obiteljske aktivnosti

U vrijeme povećanog stresa i neizvjesnosti, druženje s obitelji može djelovati kao protuotrov. Prošećite ili planinarite zajedno, večerajte zajedno ili igrajte društvene igre.

Prihvatite distrakciju

Ometanje nije lijek za tjeskobu, ali može smanjiti njezin intenzitet i pomoći djeci da jasnije razmisle o izvoru svojih briga. Kada se djeca osjećaju vrlo tjeskobno, u redu je razgovarati s njima o tome kako im gledanje televizije ili čitanje zabavne knjige mogu pomoći da se osjećaju smirenije.

Potražite stručnu pomoć kada je potrebna

Ako anksioznost ometa spavanje, jedenje, druženje ili pohađanje škole kod djeteta, a potraje dulje od nekoliko dana, bilo bi dobro da nazovete svog pedijatra ili obiteljskog liječnika i izvijestite ih o tome što se događa. Medicinski djelatnici koji rade s djecom znaju kako djetetu pružiti potrebnu pomoć.