NOVO istraživanje pokazuje da dvije trećine kalorija koje djeca unesu potječu iz ultraprerađene hrane. Takvu hranu najčešće konzumiraju djeca bijele rase i ona iz siromašnih sredina.

Ultraprerađena hrana uključuje proizvode poput sladoleda, prerađenog mesa, čipsa, kruha, peciva, pahuljica za doručak, keksa i gaziranih pića. Često sadrži aditive, konzervanse, emulgatore, umjetne boje i arome.

U novoj studiji koju su proveli Sveučilište u Cambridgeu i Sveučilište u Bristolu, stručnjaci su analizirali četverodnevne dnevnike prehrane gotovo 3000 djece u dobi od 11 do 18 godina. Studija je pokazala da je tipična potrošnja ultraprerađene hrane bila 861 gram dnevno, što je jednako 66% dnevnog unosa energije, izvještava Wales Online.

Zanimljivo je da je studija također otkrila da je unos ultraprerađene hrane pao s 67.7% na 62.8% ukupnog energetskog unosa između 2008. i 2019. Istraživači sugeriraju da bi to moglo biti zbog pojačanih zdravstvenih kampanja koje potiču ljude da smanje unos šećera ili masne hrane. Britanska vlada uvela je i porez na šećer, što je rezultiralo smanjenom količinom šećera u pićima.

Ultraprerađena hrana dominira u prehrani adolescenata

"Na obrasce prehrane adolescenata utječu mnogi čimbenici, uključujući njihovo kućno okruženje, marketing kojem su izloženi te utjecaj svojih prijatelja i vršnjaka", izjavila je dr. Yanaina Chavez-Ugalde sa Sveučilišta u Cambridgeu, jedna od autorica studije.

"Naša otkrića jasno pokazuju da ultraprerađena hrana dominira u prehrani adolescenata, a njihova konzumacija daleko je veća od idealne, uzimajući u obzir njihove potencijalne negativne utjecaje na zdravlje", dodala je.

Dr. Esther van Sluijs, druga istraživačica s Cambridgea, komentirala je: "Ultra-prerađena hrana često je jeftinije rješenje za obitelji s ograničenim vremenom i prihodima, ali, nažalost, mnoge od tih namirnica također imaju nisku nutritivnu vrijednost."

Istraživanje je objavljeno u European Journal of Nutrition.