DJECA koja odrastaju na selu, osobito na gospodarstvima sa stokom, znatno rjeđe razvijaju alergije i astmu, a znanstvenici su sada otkrili što bi moglo stajati iza tog fenomena. Prvi put identificirali su specifične bakterije povezane sa zaštitnim učinkom takvog okruženja, što bi u budućnosti moglo pomoći u razvoju novih načina prevencije i liječenja alergijskih bolesti.

Otkriće je rezultat rada međunarodnog istraživačkog tima predvođenog stručnjacima klinike LMU i istraživačkog centra Helmholtz Munich.

Imunosni sustav odmalena se susreće s različitim mikroorganizmima

Rezultati istraživanja nadovezuju se na takozvanu higijensku hipotezu, koja se pojavila krajem 1980-ih. Liječnici su tada uočili nagli porast alergija i astme u razvijenim industrijskim zemljama. Prema toj teoriji, imunosnom sustavu djece u prvim godinama života potreban je kontakt s različitim mikroorganizmima kako bi naučio razlikovati bezopasne od potencijalno štetnih podražaja. Ako takvih kontakata nema dovoljno, mogao bi se povećati rizik od pretjeranih reakcija na tvari poput peludi ili kućne prašine.

Djeca koja odrastaju na gospodarstvima sa stokom svakodnevno su izložena velikom broju mikroorganizama. Iz klinike LMU objašnjavaju da upravo oni mogu djelovati poput svojevrsnog treninga za imunosni sustav i pomoći u sprečavanju pretjeranih upalnih reakcija.

Ključ bi mogle biti bakterije iz staje

U sklopu studije, čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu NEJM Evidence, istraživači su analizirali podatke više od 1000 djece iz nekoliko europskih zemalja. Analizirali su briseve nosa, uzorke prašine s madraca te prašinu iz staja s 47 poljoprivrednih gospodarstava. Pritom su koristili genetske analize, metabolička ispitivanja i računalne modele kako bi pokušali utvrditi što stoji iza zaštitnog učinka takvog okruženja.

Izdvojili su dvije vrste bakterija koje bi mogle objasniti velik dio tog učinka: Romboutsia timonensis i Glutamicibacter arilaitensis. Ti mikroorganizmi potječu iz probavnog sustava krava, a proizvode tvari koje se nalaze u zraku u stajama. Udisanjem dolaze u kontakt s receptorima u ljudskim dišnim putevima i mogu utjecati na upalne reakcije imunosnog sustava.

Na taj bi način mogle pridonositi manjem riziku od astme, peludne groznice, a djelomično i atopijskog dermatitisa. Istraživači su tako uspjeli povezati niz koraka - od bakterija povezanih s kravama i stajskim okolišem do djelovanja na ljudski imunosni sustav.

Otkriće bi moglo pomoći u razvoju novih terapija

Rezultati nisu važni samo za razumijevanje razloga zbog kojih djeca koja odrastaju u takvom okruženju rjeđe razvijaju određene alergijske bolesti. Znanstvenici se nadaju da bi spoznaje jednog dana mogle pomoći i u razvoju novih preventivnih ili terapijskih pristupa.

Dugoročni je cilj pokušati oponašati prirodni zaštitni učinak života na gospodarstvu, bez potrebe da dijete doista odrasta uz stoku i u stajskom okruženju.

Do eventualne primjene takvih spoznaja u medicini bit će potrebna dodatna istraživanja, no rezultati znanstvenicima pružaju konkretniji uvid u mehanizme koji bi mogli stajati iza već dugo poznate povezanosti odrastanja na poljoprivrednim gospodarstvima i manjeg rizika od alergija i astme.