Foto: 123rf

OD IDUĆEG tjedna u pet slavonskih osnovnih škola kreće projekt Web detektivi, kojim se kod djece, mladih i roditelja želi povećati razina svijesti u zlouporabi korištenja interneta i društvenih mreža te doprinijeti općoj sigurnosti djece kao korisnika interneta.

Iz tvrtke Microsoft Hrvatska priopćili su kako, u suradnji s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu i Odjelom prevencije Policijske uprave Osječko-baranjske, pokreću projekt u okviru kojega će u idućih pet tjedana sto učenika iz pet slavonskih županija postati web detektivi.

Cilj je projekta povećati razinu znanja i svijesti o posljedicama zloupotrebe interneta i društvenih mreža, te doprinijeti općoj sigurnosti djece podizanjem razine pristojne internetske komunikacije kroz educiranje djece, mladih, roditelja i nastavnika o odgovornom i savjesnom korištenju interneta.

Dječji web detektivi prepoznavat će i prijavljivati neprimjerene sadržaje na intenetu

Dječji web detektivi bit će obučeni za prepoznavanje i prijavljivanje neprimjerenog internetskog sadržaja, pa će se u idućih pet tjedana održavati radionice u kojima će sudjelovati ukupno sto školske djece iz Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije-

U svakoj od pet škola održat će se po dvije radionice, a teme će biti "Obrazovanje o internetu i pravilima korištenja Interneta" te "Kako postupiti u slučaju neprimjerenog sadržaja na internetu". Prva radionica, u trajanju od 45 minuta, odvijat će se s udaljene lokacije putem programa Skype for Business, dok će druga biti održana na samoj lokaciji.

Po završetku radionica svaki će sudionik dobiti službenu diplomu i iskaznicu web detektiva, kako bi se naglasila potvrda stečenih znanja i vještina te važnost djelovanja svakog pojedinca u sprječavanju zlostavljanja. Pomoću jedinstvenog koda s iskaznice mali detektivi moći će neprimjereni internetski sadržaj prijaviti putem dojavnog internet obrasca i time ispuniti svoju zadaću web detektiva, koja uključuje i prijavljivanje međuvršnjačkog nasilja putem interneta.

Predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak ističe iznimnu važnost digitalnih sposobnosti mladih i djece u današnjem svijetu, ali istovremenu i još veću potrebu za njihovom edukacijom o prepoznavanju i prijavi neprimjerenog sadržaja na internetu.

Ivan Vidaković, direktor Microsofta za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, edukaciju mladih u korištenju interneta smatra esencijalnom, kako za razvoj pojedinca, tako i cijelog hrvatskog društva.

"Unaprjeđivanje digitalne pismenosti, s posebnim fokusom na računalnu sigurnost i ponašanje na internetu, treba biti visoko na listi prioriteta u obrazovnom sustavu. Važno je da mladi budu svjesni izazova i rizika koji postoje pri komunikaciji s drugima, a posebno kod ostavljanja podataka i drugih privatnih sadržaja na internetu. Zato mi je veliko zadovoljstvo što Microsoft ima priliku sudjelovati u ovom jedinstvenom projektu, prvom takve vrste u Hrvatskoj, a koji će sigurno pomoći mladima da nauče kako postupiti te pomoći drugima u slučaju neželjenih situacija. Nadam se da će se vrlo brzo projekt proširiti i na cijelu Hrvatsku", navodi Vidaković.

U Microsoftu Hrvatska kažu kako su kod planiranja i pripreme projekta koristili podatke i analize podataka uzetih iz tijela, ustanova i organizacija civilnog društva, ali i vlasti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, o utjecaju interneta na djecu.

Polovica učenika bar jednom doživjela ogovaranje na intenetu, samo 2 posto traži pomoć škole

Osim toga, Centar za sigurniji Internet je proveo istraživanje koje je obuhvatilo oko 7000 sudionika i provedeno je krajem 2015. godine u osnovnim i srednjim školama u 22 hrvatska grada. Između ostalog učenici su odgovarali i na pitanja o uznemiravanju na internetu. Tako je 12 posto učenika navelo da je bar jednom doživjelo da netko podijeli njihovu video snimku, a da ih nije zamolio za dopuštenje, dok 52 posto navode da su bar jednom doživjeli da ih drugi ogovaraju na internetu.

Deset posto ispitanika navelo je da u takvim situacijama nije zatražilo pomoć, a  20 posto za pomoć se obraća roditeljima, 34 posto prijateljima, 10 posto dečku ili djevojci, dok tek 2 posto pomoć traži od djelatnika škole. Iz ovih rezultata vidljivo je nedostatno povjerenje djece i mladih u roditelje, a osobito djelatnike škole, stoji u priopćenju, u kojem se najavljuje kako se "u skoroj budućnosti" provedba projekta očekuje i u ostalim hrvatskim županijama.