Foto: Guliver Image/Getty Images

NEKOLIKO desetaka studija dokazalo je da su ateisti inteligentniji od vjernika, piše Independent.

Miron Zuckerman, Jordan Silberman i Judith A. Hall sa sveučilišta u Rochesteru te Northeasterna proveli su meta-analizu (pojam koji označava statističku analizu koja kombinira rezultate višestrukih znanstvenih istraživanja) od 63 studije koje su pak pokazale značajne negativne asocijacije između inteligencije i religioznosti.

Te su asocijacije bile najjače među studentima, a najslabije kod tinejdžera i djece.

Religioznost je definirana kao "stupanj uključenosti u neke ili sve aspekte religije". To uključuje vjerovanje u nadnaravne stvari i skupe obveze prema njima poput predavanja imovine kao oblika žrtve. Drugi aspekt je sudjelovanje u zajedničkim ritualima, poput odlazaka u crkvu ili manjeg straha od smrti zbog vjerovanja da vas nakon nje očekuje raj.

Podjela između inteligencije i religije najsnažnija je na fakultetima. Istraživači vjeruju da bi uzrok tome mogla biti činjenica da inteligentniji studenti izabiru ateizam kao oblik nekonformiteta. Sveučilišta su mjesta na kojima su studenti izloženi novim idejama i utjecajima, a studenti u tom periodu ili odbacuju naučena vjerovanja ili postaju još religiozniji. Te promjene često su rezultat "istraživanja samog sebe koje je tipično za odrastanje te se često smatra rezultatom odvajanja od obiteljskog doma i propitivanja svega zbog čega inteligencija utječe na religiozna uvjerenja".

Čak ni u starosti ne dolazi do preokreta

"Analitičnim razmišljanjem (u suprotnosti s intuitivnim) studenti su skloniji odbacivanju religije. Ako njihov ateizam nema odobrenje u obiteljskom domu, inteligentniji studenti pružat će otpor pritisku da se uklope", navodi se u studiji.

Kasnije u životu inteligentniji ljudi su skloniji braku zbog čega su manje podložni za osjećaj povezanosti koji religija pruža. Inteligentniji ljudi imaju veće šanse da će naći bolji posao te provode više vremena u školi, što dovodi do višeg samopouzdanja i potiče kontrolu nad osobnim uvjerenjima, piše u studiji.

Sa starenjem raste svijest o smrtnosti. Istraživanja u sklopu ove studije trajala su 80 godina i uključila su ljude svih dobnih skupina. Prema studiji nema dokaza koji se odnose na stupanj inteligencije i strah od smrti. Iako se može činiti da negativni odnos između inteligencije i religioznosti propada prema kraju života, dokazi pokazuju suprotno. Najinteligentniji ispitanici zadržali su niže razine religioznosti čak i u dobi od 91 godine.