ŠTO NEKOGA čini "cool"? Novo istraživanje otkrilo je da ljudi koje smatramo takvima dijele šest iznenađujuće sličnih osobina ličnosti, bez obzira na kulturu iz koje dolaze. Studija također sugerira da su mediji odigrali ključnu ulogu u stvaranju univerzalnog shvaćanja ovog pojma.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Experimental Psychology, pokazalo je da je definicija "cool" osobe gotovo identična u istočnim i zapadnim društvima, unatoč velikim kulturnim razlikama. U opsežnim psihološkim eksperimentima, provedenima između 2018. i 2022. godine, sudjelovalo je oko 6000 odraslih iz 13 zemalja, uključujući SAD, Kinu, Njemačku, Nigeriju i Čile. Zadatak sudionika bio je opisati osobnost i vrijednosti osoba koje smatraju "cool", "ne-cool", "dobrima" ili "ne-dobrima".

Šest ključnih osobina

Analizom prikupljenih podataka, istraživači iz Američkog psihološkog udruženja otkrili su da se "cool" osobe univerzalno percipiraju kao ekstrovertiranije, hedonističnije, moćnije, pustolovnije, otvorenije i autonomnije.

Razlika između "cool" i "dobrog"

Zanimljivo je da se osobine "cool" osoba značajno razlikuju od onih koje pripisujemo "dobrim" ljudima. "Dobre" osobe opisane su kao prilagodljivije, tradicionalnije, sigurnije, toplije i savjesnije. Istraživači naglašavaju da, iako se neke karakteristike mogu preklapati, biti "cool" ne znači nužno biti i "dobar" u moralnom smislu.

Uloga medija i evolucija pojma

Todd Pezzuti, jedan od voditelja istraživanja, objašnjava važnost ovog koncepta: "Svatko želi biti cool, ili barem izbjeći stigmu da nije cool, a društvu su potrebni cool ljudi jer izazivaju norme, inspiriraju promjene i unapređuju kulturu". On podsjeća da je pojam nastao u malim, buntovnim supkulturama poput jazz scene 1940-ih i beatnika 1950-ih.

"Kako se društvo brže kreće i pridaje veću vrijednost kreativnosti i promjenama, cool ljudi su bitniji nego ikad", dodao je. Studija navodi kako je globalni rast modne, glazbene i filmske industrije doveo do toga da se značenje pojma "cool" kristaliziralo oko sličnih vrijednosti diljem svijeta, čineći ga komercijalno prihvatljivijim. "Coolness se definitivno razvijao tijekom vremena, ali mislim da nije izgubio svoju oštrinu. Samo je postao funkcionalniji", zaključio je dr. Pezzuti.

Društveni značaj "cool" statusa

Autori studije vjeruju da njihovi nalazi mogu pomoći u boljem razumijevanju uloge koju "cool" status ima u uspostavljanju društvenih hijerarhija i mijenjanju kulturnih normi. "Činjenica da se cool ljudi diljem svijeta percipiraju kao da imaju sličan profil atributa i da su ti atributi izrazito cool, a ne općenito dobri, snažno podupire tezu da je coolness smislen konstrukt koji može pomoći objasniti kako ljudi razumiju, uređuju i strukturiraju svoj društveni svijet", napisali su.

Zaključuju kako nije iznenađujuće da osobe koje smatramo "cool", od San Francisca do Seula, posjeduju osobine koje ih čine sklonijima preispitivanju konvencija, inovacijama i poticanju promjena.