Zeleni poslovi vs. smeđi poslovi: Kako mijenjaju klimu?
SMEĐI poslovi su oni poslovi koji više zagađuju okoliš te od kojih se očekuje da prijeđu na zelene poslove unutar zelene i kružne ekonomije. Zeleni poslovi su proizvodnja i usluge koje minimiziraju prijetnje okolišu kao što su onečišćenje vode, onečišćenje zraka i oštećenje tla.
Naš svijet, posebno razvijene zemlje, na putu je prelaska s linearne ekonomije na kružnu ekonomiju. Ovaj pomak ima za cilj spriječiti iscrpljivanje prirodnih resursa, promicati i primijeniti održivu proizvodnju i potrošnju te stvoriti nova radna mjesta kako bi se ove misije poboljšale kao zelena radna mjesta. Tri glavna načela održivog gospodarskog razvoja su uravnoteženje socijalne, ekonomske i ekološke dimenzije.
Zeleni poslovi
Međunarodna organizacija rada i Program Ujedinjenih naroda za okoliš stvorili su koncept zelenih poslova. Cilj mu je ublažiti utjecaje uzrokovane klimatskim promjenama na zapošljavanje i podržati vladu i poslodavce u promicanju održivih i ekološki zelenih poslova. Ciljevi ove inicijative su: 1) promicati svijest i dijalog, 2) identificirati nedostatke znanja i odgovoriti na njih, 3) olakšati prijelaz na kružno gospodarstvo, 4) promicati politike i mjere za postizanje zelenih poslova i 5) povećati zapošljavanje i smanjiti siromaštvo u okviru programa za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu.
Posljednjih godina politike zelenih poslova postale su istaknutije kako bi vodile tržište rada usklađeno sa zelenim gospodarstvom gdje je održivost glavni cilj borbe protiv klimatskih promjena. Zeleni poslovi odnose se na nove mogućnosti zapošljavanja koje pridonose očuvanju i obnovi okoliša primjenom u starim sektorima kao što su proizvodnja i građevinarstvo ili u sektorima u nastajanju kao što su obnovljivi izvori energije, gospodarenje otpadom i napredna tehnologija. Zeleni poslovi igraju značajnu ulogu u zapošljavanju mladih, omogućujući im da razmišljaju, dizajniraju, razvijaju i implementiraju svoje poduzetničke ideje u zeleni startup.
U okviru zelenih poslova postoje proizvođači tehnologije, dobara i usluga koji nastoje smanjiti onečišćenje i korištenje prirodnih resursa. Zaštita okoliša i praćenje održivog upravljanja resursima glavni su proizvodni ciljevi unutar stvaranja zelenih radnih mjesta te proizvoda i usluga u velikoj slici. Koncept zelenih poslova je nov i razvija se kako vrijeme prolazi. Ipak, jedno je jasno: ovakvi poslovi pozdravljaju nove proizvode, usluge ili tehnologiju kako bi bili učinkovitiji u smislu potrošnje energije i materijala, manje emisije CO2 i smanjene štete za okoliš.
Brzo raste u Europskoj uniji. Prema Eurostatu, zaposlenost u EU porasla je s 2,9 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom u 2000. na 4,3 milijuna s punim radnim vremenom u 2012. Tijekom tog vremena ekološka ekonomija u EU procijenjena je sa 671 milijarde eura u 2000. na 942 milijarde eura u 2012. Općenito, zeleni poslovi su korisni za mlade, gospodarski rast i zapošljavanje.
Smeđi poslovi
Globalne emisije ugljika na vrhuncu su, a pretvaranje sektora zagađivača kao što su fosilna goriva u obnovljivu energiju ili otpada u industrije koje se mogu reciklirati može koristiti okolišu. Svaka smjena dolazi s troškovima, a sektori zagađivača uglavnom su ispunjeni takozvanim smeđim poslovima, a prelazak na zelene poslove znači gubitak smeđih poslova. Kreatori politike trebali bi razmotriti fiskalnu i regulatornu politiku pri prijelazu s tradicionalnog zapošljavanja na održivo.
Studije pokazuju da se od investicije od 1.000.000 dolara stvara 2,65 smeđih radnih mjesta s punim radnim vremenom, dok je s istim iznosom moguće stvoriti 7,49 – 7,72 zelena radna mjesta u sektoru obnovljive energije. Stoga će svaki prelazak sa smeđe energije na zelenu energiju vrijedan 1.000.000 USD stvoriti neto povećanje od pet radnih mjesta.
Smeđi poslovi su skup pozicija i aktivnosti koje dovode do onečišćenja vode, zemlje i zraka, gubitka biološke raznolikosti, iscrpljivanja prirodnih resursa poput vode, ribe, obradive zemlje, vađenja fosilnih goriva i procesa. Te su prakse već dokazale da ekološki i zdravstveni troškovi nadmašuju dobitke od ekonomske aktivnosti kao što su katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama raznih vrsta kao što su poplave, šumski požari, glad, suša i toplinski valovi. Srednjoročno i dugoročno, predviđa se da će se poremećaji uzrokovani klimatskim promjenama značajno intenzivirati u zemljama u razvoju ako se ne prijeđemo na zeleno i kružno gospodarstvo. Postoji 1,3 milijarde ljudi, koji čine preko 40% globalne radne snage, čiji su životi u opasnosti od siromaštva zbog niskih primanja u linearnoj ekonomiji. A tu je 190 milijuna nezaposlenih, a slijede deseci milijuna mladih tražitelja posla koji ne mogu naći pristojan posao na tržištu rada.
Kako napredovati?
Zeleni poslovi nužni su za održivo gospodarstvo i igraju ključnu ulogu u smanjenju utjecaja poduzeća i gospodarskih sektora na okoliš. Zelena radna mjesta mogu se identificirati i razvijati u poljoprivredi, industriji, uslužnim djelatnostima, administraciji, transportu cija i energija. Kroz razmjenu znanja i suradnju, potrebne su mu realne, transparentne i odgovorne politike i strategije na nacionalnoj i međunarodnoj razini kako bi vidjeli jednako razvijeni svijet. Obnovljivi izvori energije, gospodarenje otpadom, 3D ispis u građevinarstvu, podatkovna znanost i druga područja pojavljuju se kao zeleni poslovi. Ljudski kapital zahtijeva daljnje obrazovanje i obuku za usvajanje novih vještina.
Izvor: https://youthtimemag.com/
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati