RIBAR i ronilac Nikola Kosanović s Molata snimio je nekolicinu sklatova, tzv. anđeoskih morskih pasa, u blizini Zadra. Te se morske pse dugo smatralo izumrlima na našem području, a snimka skupine nekoliko njih na jednom mjestu velika je vijest koja ulijeva nadu u njihov opstanak.

Vijest da je Kosanović snimio nekolicinu sklatova odjeknula je sektorom zaštite prirode i općenito među ljubiteljima podmorja u Hrvatskoj. Ta snimka predstavlja jedno od najvrjednijih podvodnih dostignuća te je direktan pokazatelj nužnosti rada na daljnjoj zaštiti ove kritično ugrožene vrste.

Dosad nisu snimljeni u prirodnom okruženju u Jadranu

Kada se prije nekoliko godina na zagrebačkoj ribarnici na Dolcu pojavio mladi, tek rođeni morski pas sklat (lat. squatina squatina, eng. Angel shark), mnoge znanstvene, kao i organizacije za zaštitu prirode bile su istovremeno ugodno i neugodno iznenađene. Za ovu se kritično ugroženu vrstu morskih pasa vjerovalo da je u Jadranskom moru pred izumiranjem. Premda su istraživanja potaknuta ovim pronalaskom pokazala da sklatovi ipak još uvijek žive u Jadranu, živa jedinka nikada nije snimljena u prirodnom okruženju. 

"WWF već pet godina radi na istraživanjima i zaštiti sklatova kroz niz projekata. Snimke našeg suradnika Nikole Kosanovića potvrda su da sklat uistinu živi u Zadarskom arhipelagu. Priča o zaštiti sklatova u Hrvatskoj polako postaje sinonim za borbu protiv gubitka bioraznolikosti Jadranskog mora, no ona nije samo priča o zaštiti jedne morske ribe. Ona je ujedno i priča o dugoročnom ulaganju u kulturni identitet lokalnih zajednica. Sklatovi su nekada bili nedjeljivi dio njihova identiteta, a želimo da to i ostanu", rekao je Patrik Krstinić, voditelj programa za more u WWF Adriji.

WWF i Institut za oceanografiju i ribarstvo pokrenuli su 2019. godine istraživanje koliko jedinki sklata obitava u našem moru. Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se protezala cijelim Jadranom, svela na mali dio koji obitava na molatskom otočju. Upravo je ta populacija bila zadnja nada za očuvanje ove vrste, koja je nekada bila široko i gusto rasprostranjena na cijelom Sredozemlju i istočnom Atlantiku. Danas je njena rasprostranjenost ograničena na nekoliko manjih područja među kojima je i populacija iz Zadarskog arhipelaga.

"Prošlo je pet godina od početka naše kampanje za očuvanje zadnjih sklatova u Jadranu i mogu reći da sam jako ponosan na naše hrvatske ribare koji su odmah prepoznali važnost priče o sklatu. Cijelo to vrijeme upravo su oni bili ključni u njegovu očuvanju", rekao je Pero Ugarković iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

"Lako je meni pričati priču, ali rad na terenu je ono što je zaista važno, stoga želim zahvaliti svim ribarima koji se trude brzo pustiti svakog ulovljenog sklata. Već sada primjećujemo rezultate", istaknuo je. 

Nisu opasni za ljude

Sklat izgledom podsjeća na ražu, zakopava se u pjeskovita i muljevita dna, lovi iz zasjede, a može narasti preko metar i pol. Umjesto da se lovi i prodaje za "sitniš", sklat bi mogao postati prepoznatljiv brend od kojeg bi otoci Molat, Silba i Olib, ali i cijela Zadarska županija mogli imati značajnu korist.

Primjer su Kanarski otoci, gdje se trenutno nalazi najvitalnija populacija sklatova, a ronioci plaćaju velike svote da ih vide. Sklat nije opasan za ljude, može narasti do 2 metra i vrlo je skrovite prirode, pa svaka snimka ili fotografija predstavlja pravu poslasticu za ljubitelje podvodne fotografije. Pritom je važno naglasiti da je uznemiravanje ove strogo zaštićene vrste kažnjivo zakonom. To se posebice odnosi na fizički kontakt sa životinjom ili priječenje slobodnog kretanja.