NA NETFLIXU je danas premijerno prikazan dokumentarac Aileen: Queen of the Serial Killers, koji donosi novi pogled na život i zločine jedne od najzloglasnijih žena u povijesti američkog kriminala. Redateljica Emily Turner u filmu koristi arhivske snimke, policijske materijale i dosad neobjavljene intervjue kako bi pokušala objasniti kako je Aileen Wuornos, žena s teškim djetinjstvom i dugim nizom trauma, postala ubojica sedmorice muškaraca.

Od djetinjstva obilježenog nasiljem do života na ulici

Aileen Carol Wuornos, rođena Pittman 29. veljače 1956. u američkom Michiganu, odrasla je u izrazito disfunkcionalnoj obitelji. Otac joj je bio osuđen za seksualne zločine i počinio je samoubojstvo u zatvoru, dok ih je majka napustila kada je Aileen imala samo četiri godine. Nju i brata odgojili su baka i djed, ali prema kasnijim svjedočanstvima, upravo je tamo bila izložena fizičkom i seksualnom zlostavljanju.

Već s 11 godina počela je prodavati svoje tijelo za cigarete i hranu, a tvrdila je da ju je djed nakon bakine smrti seksualno zlostavljao. S 14 godina rodila je dijete djedova prijatelja koje je dala na posvajanje. Kad joj je bilo 15 godina, djed ju je izbacio iz kuće i tada se počela prostituirati da preživi. 

Taj rani niz trauma, zanemarivanja i nasilja često se spominje u analizama kao ključan za razumijevanje njezina kasnijeg ponašanja. Sociolozi i forenzički psiholozi kasnije su isticali kako je Wuornos bila primjer osobe koja je kroz cijeli život bila žrtva – sve dok nije postala počinitelj.

1987. godine upoznala je hotelsku čistačicu Tyriju Moore s kojom je ušla u ljubavnu vezu, a ona joj je kasnije i pomagala u ubojstvima. Iako je upravo ona svjedočila protiv nje na suđenjima za ubojstva, Aileen je do smrti ostala zaljubljena u nju. 

Od rane je dobi bila u sukobu sa zakonom, dobivala je kazne zbog vožnje pod utjecajem alkohola, pucanja i napada. Tukla je štapom svog prvog supruga, s kojim se vjenčala kad mu je bilo 69 godina, pa je on zatražio zabranu prilaska. Provela je godinu dana u zatvoru zbog oružane pljačke. 

Niz ubojstava koji je šokirao Ameriku

Krajem 1980-ih, Wuornos se preselila na Floridu, gdje je nastavila živjeti na rubu društva. Između prosinca 1989. i studenog 1990. ubila je najmanje šest muškaraca, a sumnja se i na sedmog. Sve su žrtve bili muškarci koje je upoznala dok je radila kao prostitutka. Prva potvrđena žrtva bio je Richard Mallory, trgovac elektroničkom opremom, koji je posljednji put viđen u njezinu društvu.

Wuornos je tvrdila da je u slučaju Malloryja djelovala u samoobrani jer ju je pokušao silovati. Kasnije je priznala još nekoliko ubojstava, ali su njezine izjave tijekom godina bile neujednačene. Policija ju je uhitila 9. siječnja 1991. u baru The Last Resort u Floridi, a ključni dokaz protiv nje bila je suradnja njezine partnerice Tyrie Moore, koja je uz imunitet svjedočila u istrazi.

Suđenja su bila medijski spektakl. Aileen Wuornos je 1992. osuđena na smrt, a tijekom idućih godina dobila je još šest smrtnih presuda za ostala ubojstva. U zatvoru je često davala intervjue u kojima je mijenjala svoju verziju događaja, ponekad tvrdeći da su sva ubojstva bila čin samoobrane, a ponekad da je "ubijala iz mržnje prema muškarcima".

Posljednje godine i smaknuće

Nakon šest godina na odjelu za smrtne kazne, Wuornos je 2002. sama zatražila da se obustave sve žalbe. Izjavila je da je "spremna umrijeti" i da ne želi dalje produžavati proces. Pogubljena je 9. listopada 2002. smrtonosnom injekcijom u zatvoru u Starkeu na Floridi. Imala je 46 godina. Njezine posljednje riječi bile su: "Povratit ću se, kao na Dan nezavisnosti, s Isusom."

>>Bizarne posljednje riječi serijske ubojice Aileen Wuornos prije smrtne kazne

Novi dokumentarac otvara stara pitanja

Netflixov dokumentarac Aileen: Queen of the Serial Killers ne bavi se samo rekonstrukcijom zločina, nego i kontekstom u kojem su oni počinjeni. Film ispituje jesu li američki mediji i pravosudni sustav Wuornos prikazali isključivo kao monstruma, zanemarujući činjenicu da je godinama bila žrtva zlostavljanja i siromaštva. Kroz razgovore s istražiteljima, novinarima i psiholozima, dokumentarac pokušava sagledati koliko su rodni stereotipi i društvena percepcija "ženske ubojice" utjecali na način na koji je njezin slučaj vođen i zapamćen.