JEDNA iskrena usporedba kućanskih uređaja bila je dovoljna da otvori pitanje koliko su influenceri u Hrvatskoj uopće slobodni reći što misle bez straha od odvjetničkih dopisa.

Da vas uvedemo u priču: video hrvatske influencerice Sofije Lovrić prošlog je tjedna postao viralan nakon što se požalila da joj je stigao "dopis pred tužbu" jer je svoj dotadašnji usisivač Rowente usporedila s novim Mieleovim usisivačem kojeg je kupila. Sa starim usisivačem nije bilo ništa loše, ispričala je Sofija još u spornom videu, nego je jednostavno bilo vrijeme za noviju i moderniju varijantu.

Unatoč tome što na račun Rowente nije bilo rečeno ništa loše ili kritizirajuće, Sofiji se prošlog tjedna obratio hrvatski distributer brenda s upozorenjem. 

Dopis pred prijavu

"Koliko zločest moraš biti da trudnici šalješ dopis pred tužbu jer sam usporedila dva uređaja i za jedan sam rekla da je bolji od drugog", ispričala je Sofija u videu koji je u međuvremenu postao viralan. "Preko odvjetničkog društva su mi prijetili, trudnici u visokorizičnoj trudnoći. Što ti mora biti u glavi? Nekoga tko je u stresnom stanju dovodiš u još veći stres".

Iako Sofija nije otkrila o kojem se brendu radi, a video u međuvremenu izbrisala jer se nije htjela dovoditi u još neugodniju situaciju, pratitelji su ubrzo otkrili da se radi o Rowenti i njihovom distributeru za Hrvatsku SEB mku & p d.o.o.

S obzirom da Sofiji nije plaćeno da recenzira niti Rowentu, a niti Miele (novi usisivač), pratiteljima je bilo poprilično nejasno iz kojeg razloga je Sofija dobila upozorenje. 

Tražili je da makne video

Distributeru SEB mku & p d.o.o. obratio se i Index, koji je u svom odgovoru potvrdio kako su oni preko odvjetničkog društva Kovač & partneri zaista i poslali dopis Sofiji, ali su demantirali da se radi o "dopisu pred tužbu".

"Navedena usporedba ne ispunjava pretpostavke propisane Zakonom o nedopuštenom oglašavanju ("Narodne novine" broj 43/09), odnosno nije objektivna, materijalna, bitna, reprezentativna ni provjerljiva te je kao takva nedopuštena", naveli su u odgovoru.

"S obzirom na to, pozvali smo gospođu Lovrić da sporni videozapis ukloni odmah po zaprimanju navedenog dopisa te da ćemo u protivnom biti prisiljeni prijaviti je Agenciji za elektroničke medije zbog nedopuštenog oglašavanja, a radi zaštite prava društva SEB mku & p d.o.o.", odgovorila je tvrtka s potpisom direktora Dejana Vrbana. 

Jesu li imali temelja?

Oko ovog pitanja obratili smo se odvjetnici Maji Bilić Paulić, specijaliziranoj za pitanja medijskog prava i intelektualnog vlasništva, da razjasni je li Rowenta u ovom slučaju imala pravo tražiti od influencerice da izbriše video.

Prema njenom pojašnjenju za Index, Rowenta bi imala temelja poslati onakav dopis i pozivati se na Zakon o nedopuštenom oglašavanju da je video imao dva temeljna elementa: djelovanje u okviru poslovne djelatnosti i promidžbena svrha. No, on to nije imao. 

"Prema dostupnim informacijama, influencerica je iznijela vlastito iskustvo s proizvodima koje je sama kupila, pri čemu je navela da se ne radi o plaćenoj suradnji niti o darovanim proizvodima. Sadržaj objave sastoji se od osobnih dojmova i subjektivnih usporedbi, bez poziva na kupnju, promotivnih poruka ili drugih elemenata koji bi upućivali na promidžbenu namjeru", navodi odvjetnica. "U takvim okolnostima nisu ispunjene zakonske pretpostavke da bi se sadržaj smatrao oglašavanjem u smislu Zakona o nedopuštenom oglašavanju".

"Činjenica da netko profesionalno djeluje kao influencer i ima velik broj pratitelja sama po sebi ne znači da svaka objava predstavlja oglašavanje. Influenceri u hrvatskom pravnom okviru imaju status trgovca kada djeluju u okviru svoje komercijalne djelatnosti, primjerice kroz plaćene suradnje ili promotivne kampanje", navodi Bilić Paulić, dodajući da dosadašnja praksa nadležnih tijela potvrđuje kako se postupci pokreću upravo u situacijama u kojima postoji konkretna komercijalna korist ili prikriveno oglašavanje.

Dakle, ako Rowentin distributer nije imao temelja tražiti od Sofije da makne video, zašto je to učinio?

Podsjeća na SLAPP tužbe

"Upućivanje pisma upozorenja u tom je smislu uobičajena pravna radnja kojom subjekt nastoji zaštititi svoja prava i pokušati mirno riješiti spornu situaciju. Međutim, sadržaj koji je influencerica objavila u ovom slučaju, prema dostupnim činjenicama, ne predstavlja oglašavanje u smislu važećih propisa, već dijeljenje njezina osobnog potrošačkog iskustva, te kao takav ne podliježe pravilima Zakona o nedopuštenom oglašavanju", iznosi odvjetnica.

Tanka je granica između nedopuštenog oglašavanja i iznošenja vlastitih stavova i iskustava na društvenim mrežama, navodi odvjetnica Bilić Paulić.

"U tom je kontekstu razumljiv je potez zastupnika određenog brenda da zahtjevom za uklanjanjem sadržaja koji smatra štetnim za ugled proizvoda ili brenda nastoji zaštititi svoje poslovne interese i spriječiti moguću štetu", kaže. 

Ipak, ovakvi potezi mogu se smatrati pritiscima koji se vrše nad influencerima kako bi pomnije pripazili što objavljuju, a u stručnoj literaturi često se pojavljuju i zlonamjernim SLAPP tužbama protiv novinara, jer su pisali o akterima koji nisu htjeli da se o njima piše. 

Javili se i drugi

Nakon Sofijine objave, još nekoliko influencera javilo se s istim problemom. Tako je i Jelena Panak Balentić recenzirala aparat za kavu, brenda istog zastupnika, te joj je na dan kada i Sofiji stiglo isto upozorenje.

"Kupila sam uređaj za koji sam prije toga čitala recenzije. Prilikom otvaranja paketa sam rekla kako sam pročitala negdje kako je "bolje kupiti i polovni moj uređaj nego novi tog brenda, jer kad ga jednom kupiš, miran si 15-20 godina", ispričala je Jelena, na što joj je stigao dopis odvjetničkog društva zbog kojeg je pod prisilom izbrisala video. 

Može li publika vjerovati influencerima u ovakvim okolnostima, sada kada znamo s kakvim se pritiscima susreću, na svakom je korisniku da procijeni. Upravo zbog toga, navodi i Bilić Paulić, na kreatorima sadržaja je da obrate bolju pozornost na sadržaj koji objavljuju. 

"Kada influenceri djeluju u okviru svoje komercijalne djelatnosti, obvezni su postupati s povećanim stupnjem pažnje i poštovati pravila o oglašavanju. Kada, međutim, influenceri iznose vlastito, neplaćeno potrošačko iskustvo bez jasne promotivne svrhe i bez poslovne povezanosti s brendom, takav se sadržaj, prema važećem pravnom okviru, u pravilu ne smatra oglašavanjem", navodi Bilić Paulić.

Istodobno, zbog dosega i utjecaja koji influenceri imaju, granica između osobnog mišljenja i nedopuštenog oglašavanja često je vrlo tanka, zbog čega je u praksi nužan poseban oprez", dodaje naša sugovornica.

Oko ovog pitanja obratili smo se i Agenciji za elektroničke medije, instituciji na koju se pozvao i hrvatski distributer Rowente. U upitu nas je zanimalo mogu li se brendovi uistinu pozivati na Zakon o nedopuštenom oglašavanju u ovakvim situacijama, a njihov odgovor objavit ćemo po primitku.