MUZEJ grada Šibenika predstavio je novi suvenir nadahnut jednim od najintrigantnijih arheoloških predmeta s ovog područja - neolitičkim ritonom iz Danila. Riječ je o replici posude koja je pružila dokaz o najstarijem poznatom siru na svijetu, čime je šibensko područje upisano na gastronomsku kartu prapovijesti.

Otkriće koje je promijenilo povijest

Originalni riton je keramička posuda na četiri noge s velikom, uspravno postavljenom ručkom, karakteristična za razdoblje mlađeg kamenog doba.

Na području Šibenika u Hrvatskoj arheolozi su otkrili najstarije dokazane tragove proizvodnje sira na svijetu, starog oko 7200 godina. To otkriće pomaknulo je povijest sirarstva nekoliko tisućljeća unatrag i pokazalo da su ljudi na istočnoj obali Jadrana proizvodili fermentirane mliječne proizvode puno ranije nego što se dosad mislilo.

Radi se o ostacima mliječnih masti pronađenim na komadima keramičkih posuda iz neolitičkih naselja Pokrovnik i Danilo Bitinj, smještenih oko Šibenika. Analizom tih ostataka znanstvenici su utvrdili da potječu iz mliječnih proizvoda koje su ljudi iz tih zajednica pravili prije otprilike 7200 godina, što ih čini najranijim poznatim dokazima sirarstva na Mediteranu i jednim od najstarijih uopće.

Ove neolitičke zajednice razvile su tehnike za preradu mlijeka u fermentirane proizvode, poput sira, kako bi lakše čuvale njegovu energiju i omogućile konzumaciju odraslim osobama koje nisu mogle tolerirati svježe mlijeko. To je bio ključan prehrambeni izum koji je mogao doprinijeti prehrambenoj sigurnosti i širenju ranih poljoprivrednih zajednica