BOŽIDAR Blaslov ribar je iz najribarskijeg mjesta u Hrvatskoj, iz Kali na otoku Ugljanu. Ujedno je i ekološki osviješten, a danas smo imali prilike vidjeti kako to izgleda kada se spoje briga za okoliš i upornost.

Njemu je u jednom momentu dosadilo gledati odbačene mreže na morskom dnu, ali i druge predmete koji tamo ne spadaju. Razmišljao je o tome što bi mogao napraviti i guglati u potrazi za rješenjem. Našao je talijansku firmu sa sjedištem u Sloveniji koja regenerira ribarske mreže i ostali najlonski otpad te izrađuje niti od kojih nastaju proizvodi koji se, kad se prestanu koristiti, opet mogu reciklirati. Guglanjem je došao i do Kristine Burje iz brenda Krie Design i njene priče o održivoj modi. Poslao joj je mail i prilikom prvog Božidarovog odlaska u Zagreb imali su prvi sastanak. 

"Nakon 420 dana od prvog sastanka evo nas, naš projekt Provir je ugledao svjetlo dana", kaže Blaslov. Dosad su izvukli čak 21 tonu mreža koja je obrađena i dio je već iskorišten za proizvodnju kolekcije odjeće koju su nosili modeli, ali i sva sila poznatih faca, kao što su Franka Batelić, David Skoko, Ivan Dečak i Dina Dragija.

Promovira ribarsku tradiciju

Projektom promovira ribanje i ribarsku tradiciju koja se u Kalima njeguje stoljećima. Danas su predstavili i aplikaciju istog imena - Provir, preko koje svi građani i posjetitelji Hrvatske mogu dojaviti Božidarovom timu ako pronađu otpad u moru i okolišu općenito. Oni onda izlaze na teren i uklanjaju što su našli, a ako je moguće, i šalju dalje na reciklažu.

"Komuniciramo s kolegama ribarima od sjevera do juga Hrvatske i oni su baš s veseljem prihvatili ovu inicijativu jer su mreže dosad završavale na svakakve načine, a dobar dio njih i na dnu mora. Sad imamo rješenje po kojem se mreže vraćaju u sirovinu od koje su nastale, a zatim se pretvaraju u odjeću koju i ja danas nosim." 

Isplovili smo iz zadarske luke Gaženica put juga i mosta Ždrelac, koji povezuje otoke Ugljan i Pašman. Krajnja lokacija bila je uvala Kablin, gdje je nedavno završila koncesija za uzgoj ribe i ostale su ribarske mreže koje treba ukloniti.

Dok su ronioci pripremali mreže za vađenje, Marijana Batinić vodila je panel-diskusiju o ključnim temama vezanim za održivost turizma i načinima na koje pojedinci mogu mijenjati svijet nabolje.

"Ja sam iz Kali i provir je naša riječ koja znači 'vođa ribolova na ribarskom brodu, na gajeti'. To je osoba koja se brine da su mreže spremne i uredne, da je alat u dobrom stanju, koja raspoređuje posadu po brodu i brine se da sve teče po planu", objasnio je Blaslov.

Kristina Burja iz Krie Designa bavi se promicanjem održivosti u modnoj industriji od 2016. godine. 

"S obzirom na to da je tekstilna industrija treći najveći zagađivač planeta, mi se trudimo promicati upravo to novo razmišljanje vezano za konzumerizam i hiperprodukciju i danas svjedočim tome da je postalo trend biti 'green' i održiv. Ovo što danas predstavljamo je način raspolaganja otpadom koji u konačnici proizvodi vlakno budućnosti jer ga beskonačno mnogo puta možemo reciklirati. Iz ribarske mreže dobiju se niti, iz niti tkanina, a iz tkanine odjevni predmeti, ali i tepisi i plastični namještaj i tako dalje. I kad ti artikli završe svoj životni vijek, oni su ponovno sirovina za reciklažu", rekla je.

"Ako hoćeš imati frišku ribu, moraš čuvati more"

Na improvizirani stol na ovom ribarskom brodu stizale su salata od hobotnice, pašta sa škampima, fritule, pašticada, a sve je pripremio kuhar Šime Perović u maloj brodskoj kuhinji. Na nekoliko pladnjeva bile su i srdele pripremljene na savur i njih je chef David Skoko pošteno nahvalio.

"Ako hoćeš imati frišku ribu, moraš čuvati more. A ako se hoćeš dobro osjećati na moru, moraš se i dobro obući. Tako da - čuvajmo naše more i obucimo odjeću koju smo u njemu našli." 

On i njegova obitelj u južnom dijelu Istre generacijama se bave ribolovom.

"Svašta smo našli na dnu mora, a more definitivno nije naša kanta za smeće. Moramo ga čuvati, pa zamislite kakav bi nam bio život da ga nemamo. Sretan sam što sudjelujem u promociji inicijative koja reciklira ne samo stare mreže nego i sve ostalo što se u moru pronađe. Mi moru moramo vratiti svu tu silnu ljubav koju nam daje i očistiti smeće."

Odjeća koju smo vidjeli ima na sebi i čip sa zanimljivim brojkama.

"Ribari zbog nekakvog praznovjerja ribolov nikad ne započinju petkom. Zato najkasnije u ribolov kreću ili u četvrtak u 23:59 ili ga započinju u subotu u 00:01", kaže Blaslov dok nam pokazuje čip koji krije i natpis Sea-ro waste, ali može se i učitati preko aplikacije Provir SEA.R.C.H, nakon čega na smartphoneu svaki znatiželjnik može saznati kako i zašto je došlo do ove zanimljive kolekcije.