O MALENOM gradu Lanjarónu, smještenom u španjolskoj pokrajini Granadi, već 25 godina kruži bizarna legenda da je stanovnicima jprotuzakonito umrijeti. Iako to službeno nije određeno, postoji poznata urbana legenda (ili simbolična zabrana) vezana uz nedostatak grobnih mjesta.

Naime, lokalne vlasti su prije nekoliko godina, zbog prenapučenosti groblja i nemogućnosti njegovog proširenja, donekle u šali, ali i s porukom ozbiljnosti, izdale upozorenje da je "zabranjeno umrijeti dok se ne pronađe rješenje". 

Uredba kao odgovor na krizu

Suočen s problemom prenapučenosti lokalnog groblja, bivši gradonačelnik Rubio izdao je 1999. godine uredbu kojom je pozvao sve građane "da se krajnje brinu o svom zdravlju kako ne bi umrli dok gradska vijećnica ne poduzme potrebne korake za nabavu zemljišta pogodnog za počivanje naših pokojnika u slavi".

Ovo je naravno bila simbolična izjava, s ciljem da se skrene pažnja na hitnost problema.

Bio je to njegov pomalo podrugljiv odgovor na pritisak da riješi problem koji je grad mučio godinama. "Ja sam samo gradonačelnik", izjavio je tada Rubio. "Iznad mene je Bog, koji je u konačnici onaj koji vodi stvari." Prema njegovim riječima, stanovnici su proglas prihvatili sa smislom za humor i željom da ga se pridržavaju.

Život unatoč zabrani smrti

Iako nije posve jasno je li groblje u međuvremenu prošireno, Lanjarón i danas ima samo jedno groblje. Unatoč bizarnoj zabrani, radi se o sasvim normalnom gradiću s gotovo 4000 stanovnika. Poznat je kao wellness destinacija zbog obližnjih izvora bogatih mineralima te po industriji punjenja vode.

Posljednjih godina, selo je postalo popularno među generacijom Z na TikToku kao manje poznata alternativa pretrpanim turističkim središtima poput Barcelone i Mallorce. Upravo je taj novi val interesa ponovno aktualizirao priču o neobičnom zakonu.

Sličan slučaj u Norveškoj

Lanjarón nije jedino mjesto s takvom legendom. U norveškom gradu Longyearbyenu također je zabranjeno umrijeti, i to još od 1950. godine. Razlog je, međutim, posve drugačiji i znanstveno utemeljen.

Istraživači su u 20. stoljeću otkrili da se tijela pokopana na lokalnom groblju ne raspadaju zbog izrazito niske temperature i permafrosta. Znanstvenici su čak uspjeli izvući žive uzorke virusa španjolske gripe iz 1917. iz tijela pokopanih prije više desetljeća. Zbog straha od širenja bolesti, groblje je zatvoreno za nove ukope.