Pogledajte kako je prije potresa Zagrebačka katedrala izgledala iznutra
ZAGREBAČKA nadbiskupija na svojoj web stranici omogućuje virtualnu šetnju Zagrebačkom katedralom Uznesenja Marijina, najvećom hrvatskom sakralnom građevinom, koja zbog nedavnog potresa ovih dana prolazi neke od najtežih dana u svojoj višestoljetnoj povijesti.
Osim tog vrijednog spomenika hrvatske kulturne baštine, posjetitelji mogu razgledati i Muzej bl. Alojzija Stepinca, spomen-zbirku koja predstavlja javnosti brojne dokumente i predmete kojima se za života služio kardinal Stepinac, dva umjetnička poprsja te fotografije vezane za njegov život i djelovanje, od krsnog lista do oporuke.
Unutrašnjost katedrale snimljena je trodimenzionalnom kamerom - svoje znanje i entuzijazam Zagrebačkoj nadbiskupiji besplatno je ponudio mladi poduzetnik Goran Vidaković, vlasnik tvrtke Tornado 360 iz Umaga, koji je snimio, obradio i pustio za korištenje virtualnu šetnju, koja pruža korisniku pogled na prostor od 360 stupnjeva iz svih kutova.
Burna povijest Zagrebačke katedrale
Katedrala je kao trobrodna troapsidalna katedralna crkva s dva zvonika građena postupno od 13. stoljeća na mjestu Ladislavove katedrale iz 11. st. i Prodanove, koja je posvećena 1217., a srušena u provali Tatara 1241. godine, podsjeća se na stranicama Zagrebačke nadbiskupije.
Sklop Ladislavove katedrale s grobljem na redove na prostoru kaptolskog trga i tzv. "predtatarska" katedrala samo su djelomično arheološki istraženi.
Svetište današnje katedrale, koncipirano kao bazilikalna dvorana dužine dva traveja s kapelama sv. Marije i sv. Stjepana, gradio je biskup Timotej u 13. stoljeću, a uz svetište je jednokatna sakristija pravokutnog tlocrta, građena istovremeno.
Biskup Augustin Kažotić početkom 14. stoljeća započinje gradnju sjeverne lađe sa sjevernim zvonikom, čime je određena konačna dužina katedrale, broj svodnih polja i dvoranska prostorna koncepcija lađa. Južni zid lađe i donji dio južnog zvonika podignut je za vrijeme biskupa Stjepana III.
Majstori praškog Parlerova kruga bili su angažirani za podizanje zidova obiju bočnih lađa, stupova lađa i zvonika, u 15. stoljeću Ivan IV de Alben dovršava zidove lađa, a biskup Osvald priprema presvođenje jednostavnim križnim svodom.
U prvoj polovici 16. stoljeća glavno je pročelje oštećeno topovima u dinastičkim borbama, kada je uništen portal i velika rozeta na glavnom pročelju, a novi, figuralno ukrašeni portal, danas u fragmentima u Muzeju grada Zagreba, izradio je majstor Kozma Miler 1640. Novi, južni, šesterokatni, danas pregrađeni zvonik sagradio je 1633.-1644. Hans Albertal iz Dillingena u Njemačkoj.
Regotizacija i obnova katedrale započela je 1879. a ubrzana nakon oštećenja uzrokovanih potresom 1880. Idejni projekt regotizacije izradio je bečki arhitekt Friedrich von Schmidt 1879., a obnovu dovršenu 1902. vodio je prema vlastitom projektu Hermann Bolle.
Izveden je novi svod u svetištu, novo krovište, produljena sakristija, odstranjene bočne, u 18. st. prigrađene kapele i izveden novi kor umjesto starijeg, neogotičkog, kora izvedenog 1835. u vrijeme biskupa Alagovića.
Pregrađeno je glavno pročelje i sagrađena dva nova zvonika visoka 107 metara, od kojih je južni teško stradao u nedavnom potresu i otpao mu je križ.
Prema procjeni statičara došlo je do pomicanja od skoro pet centimetara, a mediji pišu i da bi sjeverni toranj također trebao biti srušen na razinu južnoga budući da prijeti urušavanjem.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati