PROBLEM kvalitete sna kod većine ljudi postaje sve očitiji. Mnogi ljudi, posebno mlađe generacije, često ostaju budni do kasno u noć, a odlazak na spavanje nakon 1 ujutro postaje uobičajen. Međutim, znanstvena istraživanja upozoravaju da ovakvi obrasci spavanja mogu imati ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje.

Kvaliteta sna i mentalno zdravlje

Kvaliteta sna direktno utječe na mentalno zdravlje. Tijekom sna, tijelo prolazi kroz važne faze regeneracije, uključujući REM san koji je ključan za emocionalnu obradu i konsolidaciju pamćenja. Kada se osoba često povlači u noćne sate, može doći do niza negativnih učinaka koji utječu na raspoloženje, anksioznost i opće mentalno zdravlje.

Prema istraživanju objavljenom u "American Journal of Psychiatry", osobe koje redovito idu na spavanje nakon 1 ujutro imaju veći rizik od razvoja mentalnih poremećaja, uključujući depresiju i anksioznost. Razlog tome leži u narušavanju biološkog ritma tijela, poznatog kao cirkadijanski ritam, koji regulira mnoge tjelesne funkcije, uključujući spavanje, hormone i metabolizam.

Cirkadijanski ritmovi i njihova važnost

Cirkadijanski ritmovi su unutarnji satovi tijela koji prate 24-satni ciklus. Ovi ritmovi igraju ključnu ulogu u regulaciji sna i budnosti, a svaki poremećaj može izazvati niz problema. Kada osoba ostaje budna do kasno, može doći do poremećaja ovih ritmova, što rezultira lošijom kvalitetom sna i poteškoćama u zadržavanju pažnje i koncentracije tijekom dana.

Studije su pokazale da osobe koje su sklone kasnom spavanju često pate od smanjenih kognitivnih funkcija. Osobe s poremećajem spavanja često su sklone zaboravnosti, lošoj organizaciji i poteškoćama u donošenju odluka. Sve to može negativno utjecati na svakodnevni život i posao.

Utjecaj na emocionalno zdravlje

Poremećaj sna može značajno utjecati na emocionalno zdravlje. Mnogi ljudi koji odlaze na spavanje nakon 1 ujutro izvještavaju o povećanoj razini stresa i tjeskobe. Nedostatak sna može smanjiti sposobnost tijela da se nosi sa stresom, čime se povećava rizik od razvoja anksioznih poremećaja.

Dugotrajni stres može izazvati niz fizičkih i mentalnih problema, uključujući probleme s probavom, glavobolje i kardiovaskularne bolesti. Osobe koje su pod stresom često imaju niže razine serotonina, hormona sreće, što može dovesti do depresivnih stanja.

Preporuke za zdraviji san

Kako bi se smanjili rizici povezani s odlaskom na spavanje nakon 1 ujutro, stručnjaci preporučuju nekoliko strategija za poboljšanje kvalitete sna.

Uspostavljanje redovitog rasporeda spavanja: Idite na spavanje i budite se u isto vrijeme svaki dan, čak i vikendom. Ova rutina pomaže stabilizirati cirkadijanske ritmove.

Izbjegavanje stimulansa: Smanjite unos kofeina, nikotina i drugih stimulansa, posebno u popodnevnim i večernjim satima. Ovi spojevi mogu ometati sposobnost tijela da zaspi. Osim toga, redovita tjelesna aktivnost može poboljšati kvalitetu sna, ali izbjegavajte intenzivne vježbe neposredno prije spavanja.

Stvaranje opuštajuće večernje rutine: Uključite aktivnosti koje pomažu opuštanju, poput čitanja, meditacije ili lagane joge prije spavanja. Izbjegavajte ekrane (mobilne telefone, računala, televizore) barem sat vremena prije spavanja, jer plava svjetlost može ometati proizvodnju melatonina, hormona spavanja. Stvaranje ugodnog okruženja za spavanje može poboljšati kvalitetu sna. Osigurajte tamnu, tišinu i hladnu sobu. 

Traženje stručne pomoći: Ako i dalje imate problema sa spavanjem, razmislite o konzultaciji s liječnikom ili psihologom koji se bavi poremećajima spavanja.

Odlazak na spavanje nakon 1 ujutro predstavlja ozbiljnu opasnost za mentalno zdravlje, osobito među mladima i zaposlenima u dinamičnim radnim okruženjima. Kvaliteta sna direktno utječe na emocionalno i fizičko zdravlje, a redoviti poremećaji mogu dovesti do razvoja ozbiljnih mentalnih poremećaja. Stoga je važno osvijestiti važnost kvalitetnog sna i uspostaviti zdravu rutinu koja će osigurati adekvatno vrijeme za odmor i oporavak. Preporuke stručnjaka i svjesnost o vlastitim navikama mogu pomoći u održavanju mentalnog zdravlja i općeg blagostanja.