Foto: Getty Images/Press

REDAKCIJA Wireda nedavno je objavila listu 20 vizionara koji na ovaj ili onaj način kreiraju budućnost i stvaraju bolji svijet u kojem ćemo jednog dana svi živjeti.

Žene i muškarci s ove liste vjerojatno vam nisu poznati jer sve što rade, rade daleko od očiju javnosti zaokupljene trivijalnostima ili kao u slučaju Hrvatske, dalekom prošlošću. No njihova će vam imena uskoro postati poznata jer kako kažu u Wiredu, oni predstavljaju ono najbolje što tek dolazi.

Parisa Tabriz (Google Chrome)

Kao osoba zadužena za sigurnost Google Chromea, Parisa je provela četiri godine proučavajući ranjivost koja je toliko proširena da većina inženjera na nju ni ne obraća pozornost, a radi se o ljudima. Naime, ona i njezin 52-člani tim bavi se problemima koja se navode kao greške korisnika. Njihova misija je promijeniti način na koji preglednici komuniciraju s ljudima, a umjesto da ovise o korisnicima koji ukazuju na problem mrežne krađe identiteta (phishing), ekipa radi na alatima koji će ih automatski otkrivati. Kao što sama kaže, njihov cilj nije rješavati matematičke probleme već osigurati korisnike i informirati ljude o opasnostima koje im prijete.

"Dvije milijarde ljudi koristi ovaj preglednik. Mnogo njih ne govori engleski, a većina ih ne razumije kako internet funkcionira", govori Parisa.

Richard Craib (Numeari)

Wall Street je utjelovljenje najnemilosrdnijeg kapitalizma, ali Craib vjeruje da jednog dana može postati i mjesto prijateljske suradnje. Njegov investicijski fond Numerai oslanja se na algoritme utemeljene na umjetnoj inteligenciji koji umjesto njih odrađuju kompletno trgovanje. No ovaj 29-godišnji južnoafrički matematičar ne stvara ove algoritme već ih prikuplja od tisuća bezimenih "data scientista" (najjednostavnije rečeno, ljudi koji uz pomoć podataka, matematike i programiranja određuju raspoloženje ljudi na društvenim mrežama, odobravaju bankarske kredite, planiraju marketinške kampanje, rade genetska istraživanja, konstruiraju inteligentne robote ili predviđaju rezultate izbora) kako bi zajedno stvorili najuspješnije model trgovanja.

U isto vrijeme, Craib ne potiče samo uspješne jer to ih ne bi motiviralo da angažiraju mlade talente već je stvorio Numeraire, digitalnu valutu koja nagrađuje sve u slučaju da određeni fond uspije.

"Nije mi namjera stvoriti kompaniju, startup niti investicijski fond. Želim stvoriti državu, mjesto na kojem svi otvoreno rade kako bi ostvarili zajednički cilj", objašnjava Craib.

Kait Schoeck (Microsoft)

Ova industrijska dizajnerica nikada nije imala namjeru završiti u Microsoftu. Tijekom školovanja nije ni znala da posao industrijskog dizajnera postoji, ali upravo je njezin portfolio privukao pažnju ove velike kompanije koja ju je odlučila angažirati na projektima povezanim s proizvodima iz serije Surface. Njihov je zadatak bio jednostavan, nametnuti se na tržištu kao kompanija koja će nadjačati Apple u onome po čemu su najpoznatiji - dizajnu.

Microsoft im je dao potpunu slobodu i financijska sredstva da što lakše ostvare što zamisle. Kait je jedna od izumitelja zgloba koji Surface Booku omoguće da se odvoji od tastature, dio je tima koji rade na daleko boljim i prirodnijim touchscreen prijenosnim računalima, a rade i na tabletima koji će jednog dana u potpunosti zamijeniti prijenosna računala i stolnim računalima koja izgledaju više kao stolovi za crtanje. A zahvaljujući njihovim idejama, Microsoftova računala prestaju biti samo funkcionalna i postaju lijepa, a to je jedan od načina na koji će se jednog dana nametnuti na tržištu i u kontekstu dizajna možda postati jači i od Applea.

Manu Prakash (Foldscope Instruments)

Tijekom boravka u Indiji i Tajlandu gdje je često posjećivao klinike za bjesnoću, Manu je došao do zaključka da su tradicionalni mikroskopi potpuno beskorisni u zabačenim selima. Teški su i preskupi za održavanje, a najčešće završavaju u kutu jer liječnici su prisiljeni liječiti pacijente na terenu. Prakash je izumio alat koji je lagan, jednostavan za korištenje, otporan i jeftin. Foldscope je papirni džepni mikroskop koji nudi uvećanje od 2000 puta, a njegova izrada košta manje od jednog dolara.

U roku od godine dana prodali su više od 50 tisuća komada u 135 zemalja diljem svijeta, a do kraja 2017. planiraju donirati više od milijun ovih praktičnih mikroskopa. Ranije ove godine njegov tim stvorio je i daleko jeftiniji stroj za centrifugu koji pomaže pri dijagnosticiranju bolesti kao što je malarija, a tu je i metoda prepoznavanja vrste komaraca prema snimci zvuka mahanja krilima. Sve što vam treba je mobilni telefon.

Jeff Lucas (Snap)

Kompanija Snap koja stoji iza Snapchata godinama se teškom mukom održavala iznad površine, a nakon velikih gubitaka tijekom 2016. odlučili su angažirati bivšeg šefa prodaje Viacoma, Jeffa Lucasa kako bi im pomogao da u ovoj godini ostvare profit boreći se pritom protiv gomile imitatora koji su odlučili iskopirati njihov Snapchat Stories i privući ulagače koji su inače skloniji Facebooku i TV mrežama. Ovaj veteran već je uspio stupiti u pregovore s marketinškim agencijama kao što su Publicis Groupe, WPP i Omnicom Group kako bi s njima sklopio ugovore teške više od 200 milijuna dolara. Ostaje vidjeti kako će sve završiti jer ako mu pođe za rukom, Snapchat bi mogao postati još uspješniji.

John Brooks (Ricochet)

Popularizacijom servisa kao što su WhatsApp, Signal ili Appleov iMessage, end-to-end enkripcija nije samo nužnost za špijune i hakere već je postala standardna pojava kao i emoticoni. No to nije dovoljno jer sadržaj poruke možda je zaštićen, ali ne i identitet ljudi koji se dopisuju. Primjerice, netko vrlo lako može otkriti identitet izvora nekog novinara. Tu na scenu stupa 25-godišnji Brooks koji je stvorio alat koji omogućuje da zaštita bude potpuna.

Njegova aplikacija za chat zove se Ricochet i vaše računalo pretvara u dio darkneta, u potpunosti zaobilazeći centralne servere koji bi mogli detektirati podatke. Jednostavno rečeno, postajete nevidljivi, a to bi uskoro moglo postati daleko zanimljivije od klasične enkripcije.

Leslie Miley (Venture for America)

Silicijska dolina ostvaruje astronomsku dobit, ali taj plijen vrlo rijetko napušta svoj dom, a Leslie Miley je čovjek koji to želi promijeniti. Nakon odlaska iz Slacka, prebacio se u Venture for America, projekt čiji je cilj stvaranje poslova na novim tržištima kao što je Detroit ili Baltimore. Od ovog rujna stručnjaci iz Silicijske doline krenut će na put kako bi novim startupovima u ostalim dijelovima SAD-a pomogli svojim znanjem.

Jedna od prednosti ovakvog poslovanja je i pronalaženje mladih talenata u dijelovima zemlje koji su dosad bili u sjeni ili čak nevidljivi.

Beth Holmes, Farah Houston, Michelle Riggen-Ransom (Alexa)

Iza osobnosti Amazonove digitalne asistentice Alexe koja je na usluzi milijunima korisnika diljem svijeta, stoje tri žene. Michell Riggen-Ransom je zadužena za njezine odgovore, Farah Houston za to da odgovori budu u skladu s očekivanjima korisnika, a Beth Holmes odlučuje koji će se svježi događaji iz svijeta naći u Alexinom vokabularu, bili to Oscari ili predsjednik Trump.

Riggen-Ransom nagleda i skupinu scenarista, pjesnika, književnika i glazbenika koji na tjednoj bazi smišljaju gomilu sadržaja koji na kraju postaje dio Alexine osobnosti. Naravno, većina toga se odbacuje, ali upravo je ovaj umjetnički element zadužen za njezin temperament koji može biti praktičan, a ponekad i dovitljiv. Ova tročlana ekipa zaslužna je i za njezin samouvjeren stav jer bila umjetna ili ne, Alexa je na kraju dana ipak dama koja zahtijeva poštovanje.

Laura I. Gómez (Atipica)

Prije tri godine, Laura Gomez podigla je prašinu izjavom da velike kompanije kao što su Google, Facebook, YouTube ili Twitter međusobno zapošljavaju prijatelje i smještaju ih na vodeće pozicije. To je Lauru natjeralo da osmisli Atipicu, aplikaciju koja sortira prijave za posao na temelju vještina. Iako vam se ovo čini kao logičan potez, poslodavci su skloni ponavljati određene uzorke ponašanja i zapošljavati ljude slične onima koji su već bili na toj poziciji. Primjerice, inženjeri sa Stanforda lakše će pronaći posao u Googleu. Atipica je tu da to promijeni i pronađe najbolje kandidate, neovisno o za posao manje bitnim karakteristikama pa svi dobivaju jednaku priliku, a jedino mjerilo su sirove informacije, bez predrasuda. Ako ste najkvalificiraniji za određeni posao, bit ćete pri vrhu i vaša rasa ili spol bit će potpuno nebitni.

"Moja majka bila je dadilja i čistačica obiteljima u Silicijskoj dolini. Moj glas je glas doseljenika", rekla je Laura Gomez.

Steve Lacy (glazbenik)

Većina glazbenika radi u studijima, surađuju s producentima i okruženi su gomilom kolega koje im pomažu da stvore što bolji materijal. Lacy radi u hotelskim sobama, ponekad u automobilu, a ponekad kod frizera. Kad god i gdje god osjeti inspiraciju. Naime, njegov studio je GarageBand, najobičnija aplikacija na pametnom telefonu, a s njom je snimio i svoj prvi album.

Mladi glazbenik u svoj iPhone spaja gitaru i mikrofon, a sve ostalo je rezultat njegove kreativnosti. I premda će se ovo mnogima učiniti kao priča o još jednom amateru koji je samo pronašao alat koji mu odgovara, valja spomenuti da je Lacy već surađivao s nekim od najvećih imena u industriji, J. Coleom i Kendrickom Lamarom.

I dok većina mladih glazbenika albume snima u svom dnevnom boravku na osobnim računalima, još mlađe generacije prešle su na pametne telefone.

Christina Agapakis (Ginkgo Bioworks)

Christina je biolog, ali njezina uloga je pomalo neobična jer surađuje s klijentima kao što su veliki prehrambeni konglomerati kako bi zajedno otkrili kako iskoristiti njihove "frizirane" mikrobe u stvaranju kvalitetnijih, jeftinijih i održivih proizvoda. Primjerice, francuski proizvođač parfema Robertet nedavno je angažirao dizajnere kako bi stvorili kvasac koji bi replicirao miris ružina ulja. Dizajneri su ubacili gene iz ruža u kvasac, a rezultat je jeftino rješenje koje proizvođačima drastično smanjuje troškove jer više nema potrebe za daleko skupljim ružinim laticama.

"Većina mog posla svodi se na smišljanje načina kako ovu novu tehnologiju iskoristiti što kreativnije", objašnjava Agapakis.

Maciej Ceglowski (Pinboard)

Ovaj poljski web developer je najjednostavnije rečeno aktivist na društvenim mrežama. Malo kompliciranija definicija bila bi da je izuzetno utjecajan aktivist s društvenih mreža.

Naime, Ceglowski ima oko 40 tisuća sljedbenika na Twitteru, ali njegov glas se čuje.

"Štand s limunadom u Silicijskoj dolini: 30 zaposlenika, budžet od 45 milijuna dolara, čašu limunade prodaju za devet dolara i pritom nezakonito blokiraju pločnik", samo je jedna od njegovih kritika.
Nakon što je Facebook odbio prekinuti veze s Peterom Thielom koji je podržao Trumpa, Maciej je napisao: "Facebook ima člana odbora koji je čuo konkretne optužbe za seksualno zlostavljanje i dao 1,25 milijuna dolara počinitelju. To zahtijeva neki komentar".

Njegov cilj je učiniti tehnološku industriju savjesnijom, a to mu polazi za rukom jer zapeo je za oko i čelnim ljudima Facebooka koji su zainteresirani za ono što želi reći. Uvjeren je da je najbolji način da se utječe na moćne kompanije taj da ih se mijenja iznutra, dajući veće ovlasti zaposlenicima.

Connie Chan (Andreessen Horowitz)

Tijekom studiranja njezine kolege bili su budući zaposlenici Facebooka, a Connie je isprva mislila da će joj to biti dovoljno da shvati što je bitno za jednu veliku kompaniju. Nakon toga otišla je u Kinu i ubrzo shvatila da nema pojma. Na popularnim aplikacijama kao što je WeChat, ljudi se nisu samo dopisivali. Dobivali su dozvole za brak, rodne listove, plaćali račune i prometne kazne pa čak i trgovali drogom. Kina nije samo slijepo slijedila Ameriku, u mnogočemu su bili ispred njih. Nakon što je postala partnerica u Andreessen Horowitzu, specijalizirala se da američkim startupovima pomogne da shvate koliko trebaju učiti od kineske industrije koja je bila ispred američke, od aplikacija za poruke do livestreaminga.

Bez obzira na protekcionističku retoriku Trumpove administracije, američke kompanije itekako su zainteresirane za kinesko tržište i milijarde dolara koje ih tamo čekaju (i obratno). I upravo će Chan biti posrednica između ova dva financijska diva.

James Lu (Helix)

Tehnološki pomaci u genetskom sekvenciranju omogućili su nam da brzo i jeftino iščitamo milijune slova DNK iz malo sline. Istraživač James Lu i njegova ekipa u Helixu skupljaju te informacije kako biste u kratkom vremenu mogli naučiti što više od sebi. Kako? Postoji aplikacija za to. Prvo će Helix sekvencirati i pohraniti cijeli vaš ekson (dio gena koji nosi informaciju), a zatim će partneri kompanije stvoriti aplikacije koje analiziraju sve, od opasnosti od oboljenja od raka do vaših vinskih preferencija, a cijene će se kretati od nekoliko dolara do nekoliko stotina dolara.

"I dok će neki biti zainteresirani za nasljedne bolesti, nekog drugog zanimat će idealna prehrana. Radimo s razvojnim timovima kako bi omogućili bolje proizvode i kontekst za vaše genetske informacije", govori Lu.

Jedna od aplikacija na kojoj rade nastaje u suradnji s National Geographicom, a nudi informacije o lokaciji vaših predaka i uzorcima migracije koji sežu 200 tisuća godina u prošlost.

Matt Cutts (United States Digital Service)

Cutts je kao i mnogi drugi zaposlenici USDS-a mogao napustiti radno mjesto nakon odlaska Obame, ali nije to mogao učiniti jer kao član vladine tech-ekipe nadgledao je rad nad portalom za veterane (kao i mnogih drugih vladinih stranica). Da je otišao u siječnju ne bi imao priliku vidjeti završetak dviju inicijativa, servise za Pentagon i vojsku.

"Organizacija zaslužuje nekog tko može pomoći da se misija ostvari", govori Cutts i dodaje da je netko morao uvjeriti ljude iz Silicijske doline za vođenje Trumpova profila na Twitteru nije jedini posao za vladine informatičke stručnjake. Odbija razgovarati o politici, ali počeo je regrutirati prijatelje u industriji, neovisno o tome za koga su glasali: "Jednom kad vide čime se ovdje bavimo, ljudi se navuku jer vide da imaju prilike polagano mijenjati svijet".

Gerd Manz (Adidas)

Klasične serijski proizvedene tenisice nisu dovoljno dobre za nove generacije koje žele mogućnost prilagodbe i žele to odmah, a Gerd Manz koji nadzire inovacije u Adidasu vodit će novi ambiciozni projekt tzv. "brzih tvornica" u kojima ne rade ljudi već roboti. Ove godine otvorit će se dvije takve tvornice, jedna u Ansbachu u Njemačkoj, a druga u Atlanti i proizvodit će oko 500 tisuća pari tenisica godišnje.

Zahvaljujući 3D printerima, naprednim tehnikama rezanja i kompjuteriziranom tkanju, tenisica na kojoj bi rad i proizvodnja inače trajala 18 mjeseci, nastajat će samo nekoliko sati. Iako će isprva raditi isključivo na ograničenim edicijama, Manz predviđa budućnost u kojoj će kupci imati mogućnost gledanja videa nastanka njihovih posebno prilagođenih tenisica.

Robotske tvornice budućnosti ispunjavat će sve želje kupaca, a prilagodba će trajati izuzetno kratko.

Lily Peng (Google Brain)

Godine 2012. Google je stvorio sustav umjetne inteligencije koji prepoznaje mačke na YouTubeu. Ovaj eksperiment možda je djelovao beznačajno, ali Lily Peng koristi istu tehniku kako bi se pozabavila nekim daleko ozbiljnijim problemima. Ona i njezine kolege koriste sličnu tehnologiju kako bi prepoznali dijabetičku retinopatiju, vodeći uzrok sljepoće među odraslim Amerikancima.

Peng radi u Google Brainu, centralnom AI laboratoriju kompanije, kako bi u neuralnu mrežu (kompleksni matematički sustav identificiranja podatkovnih uzoraka) ubacila gomilu relevantnih podataka a sustav na vrijeme prepoznao malena krvarenja i ostala oštećenja koja su najraniji simptomi retinopatije.

Njezina namjera nije zamijeniti liječnike, već stvoriti sustav koji će prezaposlenim liječnicima u siromašnijim dijelovima svijeta pomoći da pregledaju više pacijenata u što kraćem vremenu. Klinička ispitivanja već se provode, no primjena ovog sustava u budućnosti nudi daleko šire mogućnosti, a to budi nadu u svijet s daleko kvalitetnijom zdravstvenom njegom.

Will Marshall (Planet)

Ultraosjetljivi sateliti koji snimaju predivne fotografije Zemlje u visokoj rezoluciji imaju jedan veliki problem, mogu odjednom snimiti samo male dijelove planeta. Upravo je zato kompanija Planet u orbitu lansirala flotu jeftinih minijaturnih satelita koji će na dnevnoj bazi snimati čitav planet i to po daleko nižoj cijeni.

Bivši zaposlenik NASA-e Will Marshall jedan je od osnivača Planeta. On tvrdi da ćemo uz pomoć ovih satelita lakše locirati mjesta koja se najviše pogođena nekom prirodnom katastrofom, veliki proizvođači hrane moći će nadgledati usjeve, a ekološke organizacije pratiti deforestaciju. No jednom kad otvorimo vrata svemira, primjena postaje još šira.