PREVIŠE dobrog, čini se, može biti loše.

Zaboravite na strah od propuštanja (FOMO) ili radost propuštanja (JOMO), stil života koji prakticira generacija Z. Najnoviji trend koji izaziva anksioznost je FOBO – odnosno strah od bolje opcije. Drugim riječima, mladi se neprestano preispituju i razmišljaju o "što ako".

Strah da negdje postoji bolja opcija

Patrick McGinnis, autor koji je skovao izraz FOBO, opisao je ovaj fenomen kao "anksioznost da bi se moglo pojaviti nešto bolje, što dovodi do toga da ne želimo donijeti konačnu odluku kada biramo među postojećim opcijama".

Ovaj problem je toliko ozbiljan da ga je čak nazvao "zlim bratom" FOMO-a. "Ovo se posebno odnosi na odluke u kojima imamo sasvim prihvatljive opcije pred sobom, a ipak se mučimo s odabirom samo jedne", rekao je za HuffPost, nazvavši FOBO "bolešću obilja".

Poduzetnik Tomas Svitorka rekao je za isti medij da je riječ o "neprekidnom osjećaju" koji kod osobe izaziva oklijevanje ili paralizu pri donošenju odluka, jer se boji da postoji "bolja ili savršena" opcija koja bi se mogla pojaviti svakog trenutka.

"Bilo da se radi o biranju jela iz jelovnika u restoranu, odabiru destinacije za odmor ili, u ozbiljnijim slučajevima, odlučivanju o životnom partneru, FOBO se temelji na pitanju: 'Što ako postoji nešto još bolje?'" objasnio je.

Donošenje odluka u posljednji tren

Iako se prevelik broj opcija može činiti kao dobar problem, McGinnis upozorava da odluka može postati toliko iscrpljujuća da može imati ozbiljne posljedice. Ljudi koji pate od FOBO-a mogu udaljiti voljene osobe, kolege, pa čak i potencijalne partnere, jer se ti ljudi umore od čekanja da FOBO-osoba konačno donese odluku.

"Kada svoj život tretirate poput Tindera, bezumno prelazeći s jedne opcije na drugu a da se ni na jednu ne obvežete, svima oko sebe šaljete jasnu i nedvosmislenu poruku: Vi ste ultimativni neodlučni pojedinac", objasnio je McGinnis.

"Ne želite se jasno usmjeriti niti se obvezati na određeni plan. Umjesto toga, gomilate mogućnosti i odluku donosite tek kada vama odgovara – najčešće u posljednji trenutak, ako je uopće donesete", dodaje.

Upozorio je da ovakvo ponašanje dovodi do života u "možda svijetu", gdje i sebe i druge držite u neizvjesnosti.

"Umjesto da procijenite opcije, donesete odluku i nastavite sa svojim danom, vi odgađate neizbježno", nastavio je. "To nije puno drugačije od pritiskanja gumba za odgodu na budilici samo da biste se opet pokrili dekicom i nastavili spavati… iznova, i iznova i iznova."

Može doći do razvoja depresije ili anksioznosti

Stručnjaci su za HuffPost izjavili da FOBO može čak pridonijeti razvoju depresije ili anksioznosti.

"Ovakav način razmišljanja potiče nezadovoljstvo i može narušiti samopouzdanje, što dovodi do prokrastinacije i neodlučnosti. U vezama ovaj strah može spriječiti osobni razvoj i povezivanje s drugima", rekla je psihologinja Patricia Dixon za HuffPost.

Kako bi se suprotstavili ovom fenomenu, savjetovala je promjenu načina razmišljanja, prihvaćajući da "vaše odluke mogu biti najbolje za trenutak, čak i ako se kasnije pojave alternativne mogućnosti". 

Stručnjaci čak preporučuju bacanje novčića kako biste donijeli odluku ili postavljanje arbitrarnih pravila za sebe kako bi proces odlučivanja bio lakši. "Da biste prekinuli ovaj ciklus, ključno je razviti samopouzdanje i slušati vlastitu intuiciju", rekla je Dixon.

"Često je privlačnost ideje da je ‘trava zelenija negdje drugdje’ samo iluzija koja nas odvraća od toga da cijenimo vrijednost naših trenutnih izbora", dodaje.