AKO STE prije željeli pratiti trendove, stvari su bile relativno jednostavne. Nosilo se ono što su nosili poznati na naslovnicama, a u dućanima se rijetko moglo naći išta drugo. Zbog toga su i oni koji ne prate modu, htjeli - ne htjeli, izgledali isto kao i drugi iz vremena u kojem su živjeli.

Ovaj fenomen najbolje se primjećuje pogledom na stare fotografije - iako u to vrijeme nismo bili svjesni da je nešto trend, vidimo da su ljudi, iz današnje perspektive, izgledali prilično urnebesno.

Sedamdesetih su svi nosili trapez hlače, razdrljene košulje i jezive prugaste džempere, osamdesetih ogromne frizure i kožne jakne, devedesetih bilo što, samo ako je dva broja preveliko… Do prije nekoliko godina, moglo se pouzdano predvidjeti kako će izgledati većina ljudi na ulici kad izađemo van.

Trajanje je također bilo manje-više isto. Osim manjih ispada koji bi prestali biti poželjni nakon godinu ili dvije, moglo se računati da će ono što ste kupili ostati dovoljno moderno idućih nekoliko sezona.

Ponavljanje trendova

Ista stvar događala se i s ponavljanjem trendova. James Laver, engleski povjesničar umjetnosti, još je 1937. opisao kako funkcionira ponavljanje mode: godinu dana prije nego što nešto postane moderno, nositi to je hrabro. U godini kad je u trendu, biti obučen tako znači biti pametan. Nakon 10 godina taj isti komad odjeće postaje nakaradan, a nakon 50 godina ista stvar ponovo postaje moderna i tako u krug.

No, u zadnjih nekoliko godina situacija se bitno promijenila i postala kaotičnija, zbunjujući modne marke i marketinške stručnjake. Čini se da svi istovremeno nose sve, a komadići trendova se ponavljaju već i nakon jednog do dva desetljeća. Time je Laverova teorija, koja je uspješno funkcionirala gotovo sto godina, odjednom postala zastarjela i nevažeća. Što se dogodilo?

Još dvijetisućitih godina zapadno društvo počelo je biti opsjednuto svojom prošlošću. Retro motivi pojavljivali su se u svemu, od glazbe do serija i filmova - ali detalji prošlosti su najviše vidljivi u dizajnu. Tako je puno stvari, od namještaja do (nažalost) automobila izgledalo kao da je ispalo iz pedesetih i šezdesetih godina prethodnog stoljeća.

Sve do tada trendovi su bili prolazna pojava koja se odnosi na taj trenutak - dizajneri su pokušavali pratiti korak s onim što je aktualno i predvidjeti što će biti sljedeće. Ako su i uzeli nešto iz prethodnih desetljeća, pokušavali su to izvesti tako da se ne primijeti. 

S retro pomamom urušio se cijeli koncept - gledanje u prošlost postalo je poželjno, a prošlost, budućnost i sadašnjost jedno te isto. Vjerojatno najluđi pravac koji se razvio u tom kaosu je retrofuturizam - i pojašnjenje je komplicirano, ali najbolje ga se može opisati kao “način na koji se u prošlosti gledala budućnost”.

Zavladali su “cyberpunk”, “steampunk” i “vaporwave” stilovi - neonska svjetla i računala koja su tada izgledala kao korak prema budućnosti ponovo su u modi, ali ovaj put s retro prizvukom. Kao super primjer ovoga, upravo u vrijeme pisanja teksta Oakley ponovo izbacuje sunčane naočale koje su devedesetih izgledale kao predmet iz svemira. I danas izgledaju potpuno ludo i futuristički, ali sada imaju i nostalgičnu notu. Zbunjujuće, zar ne?

Tko danas diktira trendove?

Druga stvar koja se dogodila je, naravno, internet - medij koji je iz korijena promijenio svaki segment društva, pa tako i modu.

“Danas je ideja da nekoliko ljudi sjedi u sobi i odlučuje koje će boje biti u modi za dvije godine, ili koji će se materijali koristiti, potpuno besmislena”, rekao je Marc Worth za Business of Fashion. Upravo on je bio jedan od osnivača kompanije Worth Global Style Network, koja predviđa kako će se kretati trendovi u idućih nekoliko godina.

Worthova firma zbog njegove vlastite izjave djeluje kao prodavanje magle, ali to je već sasvim druga tematika. Vratimo se modi.

Prije dvadesetak godina, trendove su diktirali televizija, časopisi i slavni koji su se pojavljivali u ta dva medija. Naravno, postojale su i različite subkulture, ali i one su pratile ono što je aktualno iz nekoliko omiljenih (i jedinih) izvora. Internet je učinio svaki modni komad dostupnim za nekoliko sekundi. 

Ipak, pravi krvnik modnih, ali i ostalih trendova su društvene mreže - konstantnim protokom informacija svaki jasan pravac jednostavno se rasprsnuo i izgubio u moru svega.

Također, pojavili su se i novi celebovi - influenceri.

“Za uspostavljanje trendova danas su najviše zaslužni influenceri, svih vrsta. Bez obzira na to imaju li milijun pratitelja ili tisuću, ali jako zagriženih, ljudi slijede stilske smjernice s društvenih mreža”, objašnjava Eric Archibald, stilist slavnih, za The Zoe Report. 

S obzirom na broj influencera na svijetu, nije nimalo čudno da su se ukusi fragmentirali. 

Pobjeda individualizma

Zadnja stavka koja je presudila trendovima je lukavi marketing. Modna industrija je brzo shvatila kako okrenuti društvene mreže, zajedno s pripadajućim influencerima, u svoju korist.

Svrha masovnog trenda je nagovaranje kupaca da svake godine kupe nešto novo - njima se obeća da će biti sretni jer su moderni, a kompanija je sretna jer zaradi na tom obećanju. Ako više nema trendova, zašto svi jednostavno ne bi nosili iste stvari pet ili deset godina? Naravno, jer se tako ne vrti lova.

Zato je sada svaki influencer koji drži do sebe u partnerstvu s barem jednim modnim brendom. Tisuću influencera, svaki sa svojim stilom, znači nekoliko tisuća vrsta odjeće koja se može prodati. Oni unutar svog stila svakih nekoliko mjeseci obuku nešto novo - umnožak tih faktora iznosi, prema procjenama, 80 milijardi (!) prodanih komada odjeće svake godine. 

Zbog toga nestanak trendova nije nimalo oštetio industriju - promijenio se način kupovine, ali brojke su rekordne i očekuje se njihov daljnji rast. Individualizam je pobijedio: krajnjim kupcima ta činjenica ne znači ništa osim da mogu bez grižnje savjesti obući djedovu kožnu jaknu i bakinu bundu. Nije ni to tako loše.