BIBLIJSKE priče, izgubljeni gradovi, Lawrence od Arabije samo su neke od asocijacija kada se spomene Jordan.

Međutim, loša reputacija Bliskog istoka kao kriznog žarišta često povlači za sobom i Jordan, unatoč tome što je to mirna zemlja. Osim toga, prati je glas i jedne od najgostoljubivijih zemalja na svijetu.

Međutim, Jordan nije samo prijateljska šalica čaja s lokalnim stanovnicima. Jordan obiluje i znamenitostima, a najveća turistička atrakcija je drevni "grad u stijeni" Petra. Radi se o gradu starom najmanje 2500 godina koji je bio prijestolnica carstva Nabatejaca, pustinjskog arapskog plemena porijeklom iz Jemena i Saudijske Arabije, sve do propasti 106. godine Nove ere. U sljedećim stoljećima, Petra je nestala sa svih karata i tisuću godina postojala samo u legendama. Drevni grad, oko kojega je, kako kažu, "vrijeme stalo", ponovo je otkrio švicarski avanturist Johann Burckhardt u 19. stoljeću. Petra je jedna od najpoznatijih svjetskih lokacija pod zaštitom UNESCO-a.

Tu je i pustinjski pejsaž Wadi Ruma koji je oduševio čuvenog Lawrencea od Arabije. Wadi Rum je selo na početku velike pustinje i bio je njegovo omiljeno mjesto.

Nezaobilazna je i brdo Nebo obilježeno spomenom na proroka Mojsija, legendarno mjesto njegove smrti. Sa uzvisine nasuprot crkve pruža se pogled na Jordansku dolinu i Mrtvo more. Jordan obiluje i ostacima rimskog carstva: palačama, kazalištima, crkvama.

Do početka Prvog svjetskog rata područje današnjeg Jordana je pod vlašću Otomanskog carstva, a nakon rata odlukom Lige naroda stvorene su Palestina i Transjordanija pod britanskim mandatom. To zajedničko područje (danas dobrim dijelom u sastavu Izraela) dom jednoj od najstarijih civilizacija na svijetu - arheološka otkrića sa zapadne obale rijeke Jordan datiraju od oko 9000 godina prije Krista. Radi se o području u kojoj su začete 3 od 4 velike svjetske religije, regija koji je prednjačila razvojem znanosti i otkrićima tijekom nekoliko stoljeća.

Transjordanija je bila jedna od arapskih zemalja koja se protivila stvaranju države Izrael u svibnju 1948. godine, sudjelovala u njihovom prvom međusobnom ratu i stekla određene teritorije na zapadnoj strani rijeke Jordan. Nakon potpisanog primirja sljedeće godine, zemlja je ostala u posjedu Zapadne obale i istočnog Jeruzalema i preimenovala se u Jordan. U šestodnevnom ratu 1967. godine Izrael je vratio navedena područja pod svoju kontrolu, a Jordan su preplavile palestinske izbjeglice. Taj je dio stanovništva do 1970. godine toliko narastao da je pod vodstvom PLO-a postao prijetnja režimu kralja Huseina. U krvavom međusobnom obračunu koji je uslijedio većina je palestinskih radikala preselila u Libanon.

Hašemitska Kraljevina Jordan je danas ustavna monarhija i sastoji se od 12 pokrajina. Od stjecanja nezavisnosti od britanske vlasti 1946. godine do danas Jordanom je najduže vladao kralj Husein (1953-1999.) Bio pragmatičan vladar koji se uspješno borio s različitim pritiscima od strane velikih sila (SAD, bivši SSSR i Velika Britanija), brojnih arapskih zemalja, Izraela i velikog broja Palestinca u samom Jordanu, uz nekoliko ratova i pokušaja svrgavanja s vlasti.

Godine 1989. kralj Husein dozvolio je održavanje parlamentarnih izbora i postupno liberalizirao politički život Jordana, a 1994. je potpisao mirovni sporazum s Izraelom. Nakon smrti u veljači 1999. naslijedili su ga njegov najstariji sin kralj Abdulah II i princeza Muna. On je do danas učvrstio svoju moć i uspješno postavio prioritete u jordanskom gospodarskom i političkom životu te pokrenuo agresivne ekonomske reforme.

Članove kabineta imenuje premijer uz prethodni dogovor s kraljem. Vlast je nasljedna, a premijera bira kralj. Parlament je dvodomni i sastoji se od Senata (40 zastupnika koje bira kralj na mandat od četiri godine između značajnih osoba javnoga života) i Zastupničkog doma (80 zastupnika koji se biraju na izborima na mandat od četiri godine).

Hašemitska Kraljevina Jordan danas je moderna zemlja mnogobrojnih antičkih i biblijskih lokaliteta, koji uvijek iznova privlače pažnju i bude zanimanje za vrijeme legendi, mitova, proročanstava. Crveno i Mrtvo more obilježavaju njena granična područja, a unutrašnjost obiluje starim gradovima, mjestima isprepletenima arapsko-kršćanskim utjecajima.