HRVATSKE filmove u 2024. godini pogledalo je 141.689 gledatelja, a s njih 81.627 najgledaniji je bio Dražen o životu legendarnog hrvatskog košarkaša Dražena Petrovića, objavio je u srijedu Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

Film Dražen redatelja Danila Šerbedžije i Ljube Zdjelarevića ujedno je i među deset najgledanijih naslova u Hrvatskoj, što ga je svrstalo među svjetske kinohitove poput Izvrnuto obrnuto 2, Deadpool&Wolverine, Gru i Malci: Neustrašivi špijuni, Dina: Drugi dio, Gladijator II, Venom 3: Posljednji ples i Bubimir Bubimir.

Nakon njega slijede Svemu dođe kraj Rajka Grlića s 11.145 gledatelja, Slatka Simona Igora Mirkovića sa 6493 gledatelja, Proslava Brune Ankovića s 5252 gledatelja, Nakon ljeta Danisa Tanovića s 5123 gledatelja te Šalša Dražena Žarkovića s 5016 gledatelja. 

Ostali hrvatski filmovi koji su u prošloj godini imali premijeru su Pamtim samo sretne dane Nevija Marasovića, Žena s gumenim rukavicama Marija Šuline, Naša djeca Silvestra Kolbasa, Polako nikuda Damira Čučića, Grandpa Guru Silvija Mirošničenka i Vitić pleše Borisa Bakala.

Dva filma koja su započela svoju kinodistribuciju u 2023. ušli su među deset najgledanijih u 2024. - Dnevnik Pauline P. Nevena Hitreca i Sveta obitelj Vlatke Vorkapić. Od manjinskih hrvatskih koprodukcija, najgledanija je komedija Živi i zdravi Ivana Marinovića s 5372 gledatelja. 

U redovnoj kinodistribuciji prikazano je ukupno 40 hrvatskih filmova, uključujući manjinske koprodukcije, od čega ih je 13 kinodistribuciju započelo 2023., a 27 imalo kinopremijeru.

Veliki uspjeh Čovjeka koji nije mogao šutjeti

HAVC podsjeća i da su hrvatski filmovi bili i na najvažnijim svjetskim filmskim manifestacijama, a jedan je ostvario povijesni trenutak za hrvatsku kinematografiju - Čovjek koji nije mogao šutjeti Nebojše Slijepčevića.

Film je osvojio Zlatnu palmu na 77. Filmskom festivalu u Cannesu, prikazan je na više od 80 festivala, osvojio je Europsku filmsku nagradu te je nominiran za prestižne nagrade Oscar i César.

Međunarodni filmski festival u Varšavi dodijelio je posebno priznanje ekumenskog žirija filmu Nakon ljeta, a ondje je svjetsku premijeru imao i film Dobra djeca Filipa Peruzovića, dok se u programu Slobodni duh prikazivala komedija Šalša. Bile su tu manjinske koprodukcije, Real Oleha Sentsova i Godina udovice Veronike Liškove.

Jedan od najrelevantnijih europskih festivala, u Karlovim Varima, premijerno je prikazao debitantski igrani film Proslava Brune Ankovića, dok je Real svjetsku premijeru imao u programu Special Screening.

Hrvatskih je naslova bilo i na Filmskom festivalu Black Nights u Tallinnu (Dražen u posebno kuriranom Program sportskog filma Estonskog olimpijskog odbora), dok je u glavnom natjecateljskom programu svjetsku premijeru imala hrvatska manjinska koprodukcija Carstvo zečeva Seyfettina Tokmaka, koji je i osvojio dvije nagrade.

Bilo je i uspješnih animiranih filmova

U paralelnom podfestivalu tog festivala, POFF Shorts, prikazao se film Grčke marelice Jana Krevatina, dokumentarno-animirani Nema mjesta Jelene Oroz i Žarko, razmazit ćeš dite Milivoja i Veljka Popovića. U drugom podfestivalu, Just Film, prikazivala se manjinska koprodukcija, Blok 5 Klemena Dvornika koji je svjetsku premijeru imao na 77. Filmskom festivalu u Locarnu.

Na venecijanskoj Mostri svjetsku premijeru u sklopu programa Horizonti imala je manjinska koprodukcija Pod sretnom zvijezdom Pétera Kerekesa. 

Na festivalu kratkometražnog filma u Oberhausenu je prikazan kratkometražni dokumentarno-eksperimentalni film Bol Ivana Faktora, koji je svjetsku premijeru imao na festivalu u Rotterdamu, a osvojio je posebno priznanje žirija. U Rotterdamu svjetsku premijeru u glavnoj konkurenciji imao je i film Ane Hušman, Radije bih bila kamen.

Na DOK Leipzigu svjetsku premijeru imao je film Renate Lucić, Godina prođe, dan nikako, na Sheffield DocFestu film Gorana Devića, Paviljon 6, na CHP:DOX-u manjinska koprodukcija KIX Davida Mikulana i Balinta Revesza.

Bio je tu i FIPADOC u francuskom Biarritzu na kojem je međunarodnu premijeru imao film Melite Vrsaljko, Knin-Zadar, a svjetsku premijeru manjinska koprodukcija Jump Out Nikole Šaravanje, a prikazivali su se još Između revolucija Vlada Petrija, Tijelo i Divlje cvijeće Karle Crnčević.

Prestižni festival u Annecyju prikazao je filmove Vuka Jevremovića Moral Support, Eugena Bilankova Prozori s južne strane i Maše Avramović Borisova pekarnica.

Od animiranih filmova uspješni su bili Eeva Lucije Mrzljak i Mortena Tšinakova te Obiteljski portret Lee Vidaković koji su osvojili po Europsku nagradu animacije (nagrada Emile). Festival CinEast u Luksemburgu je posebnu pažnju posvetio hrvatskoj kinematografiji kroz bogati fokus program.