HAVC će sufinancirati nove filmove Salaja, Jurkasa i oskarovca Tanovića
PREMA posljednjim rezultatima natječaja Hrvatskog audiovizualnog centra, odobrena je potpora za tri dugometražna igrana filma - Prije ljeta Danisa Tanovića, film Žene, luđaci i malo dobrih pedera Ivana Salaja te 4:2 Anđela Jurkasa.
Na Javni poziv za dodjelu sredstava za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u kategoriji proizvodnje debitantskih dugometražnih igranih i dugometražnih igranih filmova pristiglo je ukupno 29 prijava, a odobrena su tri projekta u ukupnom iznosu od devet milijuna kuna.
Radnja filma Prije ljeta Danisa Tanovića prati mladu Zagrepčanku, izvanbračna kćer imućnog Bračanina, koja prvi put posjeti otok i započne aferu s oženjenim britanskim piscem kojeg tresu sredovječna i stvaralačka kriza.
Scenarij potpisuju Anja Matković i Nikola Kuprešanin, a produkciju Propeler film. Odobrit će se 4.8 milijuna kuna. Projekt se razvijao kroz sve stepenice HAVC-ove podrške.
"Način na koji autori kombiniraju lepršavost i dramu je vrlo primamljiv, vodi prema filmu kojeg bi i najšira publika u Hrvatskoj, regiji, pa i šire, zaista mogla voljeti", kažu umjetnički savjetnici.
"Iako na prvi pogled sadržaj filma djeluje kao romantična komedija smještena u mediteransku scenografiju, autori se s tim žanrom poigravaju na svjež i ironičan način, a glavna junakinja je pisana znatno dublje nego što bi to sam žanr nalagao", dodaju.
Po njihovim riječima, Matković i Kuprešanin su napisali vrlo zavodljiv scenarij, koji istovremeno pršti humorom i nježnošću, uvjerljivo ukorijenjen u jadransko podneblje u kojem se radnja i zbiva, s likovima od krvi i mesa i sigurno vođenom strukturom, te vjeruju u njegov uspjeh uz redateljsku ruku renomiranog redatelja i iskusnog producenta.
Ivan Salaj snima film posvećen Robertu Rokliceru
Žene, luđaci i malo dobrih pedera scenarista i redatelja Ivana Salaja "biografski je film osebujne atmosfere i provokativnog sadržaja", posvećen Robertu Rokliceru, piscu, ratniku i boemu.
"Iako obiluje mučnim i realističnim scenama, Salaj uspješno pleše na rubu te ne prelazi granicu dobrog ukusa miješajući potencijalno šokantne scene s humorom. Roklicerov karakter je odlično napisan, vodi nas kroz priču i čitatelj (gledatelj) se, unatoč svim njegovim manama i pogreškama, uspijeva vezati uz njega", stoji u obrazloženju.
Producent je Plavi mjesec, filmu su odobrena četiri milijuna kuna, a savjetnici smatraju da bi taj naslov mogao postati i potencijalni kino hit iako se ne radi o komediji.
Filmu 4:2 odobreno je 200 tisuća kuna, što je prvi dugometražni igrani film redatelja i scenarista Anđela Jurkasa i DOP produkcije koji ostvaruje podršku HAVC-a za proizvodnju, za postprodukciju.
"Dok je cijela nacija u euforiji zbog finala Svjetskog prvenstva u nogometu u jednom autu odvija se privatna drama dvoje ljudi, osuđenih jedno na drugo. Skučeni na mjestu vozača i suvozača, kreću na svoje putovanje i borbu za ljubav", napominje se u najavi filma.
Kako se ističe u obrazloženju, riječ je o autorovom dosad najkvalitetnijem filmu u kojem pokazuje zrelost i iskustvo stečeno na prijašnjim radovima nastalima u vlastitoj produkciji. Razvio je svoj stil i autorski potpis te veoma kvalitetno barata filmskim jezikom i radi s glumcima (Bojana Gregorić Vejzović i Ivo Krešić te Igor Galo, Leona Paraminski i Jelena Perčin Otašević).
Umjetnički savjetnici za dugometražne igrane filmove kažu kako su im sredstva kojima se raspolagalo bila iznimno ograničena pa nisu mogli predložiti financiranje ni približnog broja projekata koji to zaslužuju.
Potpora i za sedam dugometražnih dokumentaraca
Na javni poziv u kategoriji proizvodnje dugometražnog dokumentarnog filma u 2. roku od 18 projekta izabrano ih je sedam za sufinanciranje, u ukupnom iznosu od 2.030.000 kuna.
Diplomatska Oluja Kristijana Milića povijesni je dokumentarni projekt utemeljeni na istoimenoj knjizi memoara Mate Granića, bivšeg potpredsjednika vlade i ministra vanjskih poslova, a Grandpa Guru Silvija Mirošničenka psihološki portret s elementima animacije Srđana Gine Jevđevića, glazbenika i performera poznatog kao Gino Banana.
Dejan Aćimović u filmu Samo je jedan na vrhu kroz izjave stotinjak sugovornika iz mnoštva zemalja svijeta i to ovom projektu dat će priču o Ratku Rudiću, proslavljenom vaterpolskom treneru, dok se Višnja Starešina u dokumentarcu Tražeći Renatu fokusira na potresnu i intimnu obiteljsku priču uronjenu u kontekst stradanja i holokausta za vrijeme vladavine NDH.
Zaustavi me ako možeš Brune Bajić opisan je kao poetski film koji se, kroz centralni lik paraolimpijca Dine, kreativno i nadahnuto dotiče teme invaliditeta, ali i snage duha koja pobjeđuje ograničenja, O mačkama i ljudima Sunčice Ane Veldić je ekološka filmska debata o etičkim i ekološkim aspektima kastracije životinja, a Iza jednog osmijeha Ene-Sanan Hdaghe priča o odrastanju kroz prizmu malodobnika u surovom procesu izbjeglištva.
Novi dugometražni animirani film Dalibora Barića
U kategoriji animiranog filma sveukupna odobrena potpora za četiri kratkometražna i jedan dugometražni animirani film je 3.52 milijuna kuna, od čega 2.2 milijuna za novi dugometražni film Svi operateri su trenutno zauzeti Dalibora Barića, autora koji se međunarodno afirmirao svojim prethodnim uratkom Slučajna raskoš prozirnog vodenog rebusa.
Novi film s ozračjem zaokruženoga i napetog akcijskog-psihološkog trilera Barić stvara u hibridnoj formi nekoliko animacijskih tehnika, oslanjajući se pritom jednim svojim dijelom na igrani i eksperimentalni film, pa su u financiranju projekta dijelom svog proračuna sudjelovale i kategorije kratkometražnog igranog i eksperimentalnog filma.
Po riječima umjetničkog savjetnika Božidara Trkulje, priča čvrstom narativnom strukturom i vješto oblikovanim i vođenim dijalozima, unatoč tome što se prostor i vrijeme, kao i stanja svijesti brojnih upečatljivih sporednih, kao i samog glavnoga lika, često pretapaju i naočigled preoblikuju, u potpunosti može zaokupiti pažnju gledatelja stvarajući napetu i atmosferičnu filmsku storiju.
"Futuristički svijet scenarista i redatelja Dalibor Barića u kojem glavni junak, i sam scenarist, pokušava proniknuti u misterij svojevrsnog utočišta i filmskog studija u koji je pozvan, odnosno filma koji sam sebe snima, zahvalna je i poticajna 'kulisa' unutar koje se izmjenjuje cijela lepeza ljudskih emocija", ustvrdio je u obrazloženju.
Na natječaju su prošli još Krvavi sabor križevački Martina Babića, Eklektična eklipsa Marka Meštrovića, Aleph Slobodana Tomića i jedan film za djecu, Jedrenjak na kraju ulice Lucije Aimare Borjas.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati