VJESNIKOV neboder, smješten na križanju Slavonske avenije i Savske ceste, gradio se između 1956. i 1972. godine prema projektu arhitekta Antuna Ulricha. Sam projekt nastao je 1960. na temelju natječaja iz 1957., a izgradnja, koju je vodila radna organizacija Tempo, započela je 1963. godine. Konstruktor zgrade bio je Mirko Fijember. Nakon devet godina gradnje, neboder je primio prve redakcije 1972. godine.

Arhitekti su inspiraciju pronašli u poznatom neboderu Lever House u New Yorku, kojem Vjesnikov neboder uvelike nalikuje. Zgrada je ime dobila po novinskoj kući Vjesnik, a Zagrepčani su joj ubrzo nadjenuli i nadimak Čokoladni toranj.

Galerija

Kritičar Ivo Maroević je 2007. godine zapisao: "Na tom raskršću, s jugoistočne strane, diže se metalizirani stakleni neboder Vjesnika, a uz njega pogoni tiskare i sve što je vezano uz takav novinski kompleks. Vitka građevina izrasta iz okoline koja će ga tek u dalekoj budućnosti primiti kao svoj sastavni dio. Čistih linija i prepotentno položen, možda i suviše blizu raskršća, u svakom je slučaju vidan naglasak."

Fotografije zgrade nastale 2006., 2009. i 2022. pogledajte u galeriji.

16 katova

Sa svojih 67 metara visine, 16 katova i visokim prizemljem, Vjesnikov neboder je u vrijeme izgradnje šezdesetih godina bio jedna od najmodernijih zgrada u Europi. Oblika je kvadra stranica 14 i 39 metara, a fasada je izvedena u reflektivnom narančastom i smeđem mat staklu, što je tada bio vrhunac modernosti.

Sagrađen je kao skelet od armiranog betona, što je omogućavalo visinu veću od deset katova i slobodniju organizaciju prostora. Statičku sigurnost osigurava sedam armirano-betonskih ploča koje se stanjuju prema vrhu. Takva konstrukcija omogućila je prve "open space" prostore za redakcije i druge službe, koje nisu bile ograničene zidovima.

Zgrada je bila opremljena i suvremenom opremom - od sustava pneumatske pošte, takozvane "zračne pošte" za brzu dostavu pošiljki među katovima, pa do najsuvremenije telekomunikacijske opreme na vrhu. Posljednji kat bio je "tehnički" i služio je za opsluživanje liftova i antena za primanje vijesti. Za potrebe izgradnje, tvrtka Tempo nabavila je i prvu visoku dizalicu u tadašnjoj državi. "To je omogućilo da Tempo nastavi graditi visoke zgrade i nebodere", pojasnila je za Index dr. Tamara Bjažić-Klarin, povjesničarka arhitekture s Instituta za povijest umjetnosti.

Simbol medijskog procvata i propasti

Vjesnikov neboder nije samo arhitektonski spomenik, već i simbol uspona i pada hrvatskog novinarstva. U kolektivnoj memoriji zgrada se i dalje tako zove, kao i obližnja tramvajska stanica, iako dnevni list Vjesnik ne izlazi od 2012., a tiskara ne radi od 2022. godine. Mnogi ga danas vide i kao spomenik propasti pretvorbe i privatizacije.

Nekada je u neboderu i okolnim zgradama bilo smješteno dvadesetak redakcija, čineći Vjesnik najvećim novinskim izdavačem u bivšoj Jugoslaviji. Uz Vjesnik i Večernji list, ovdje su nastajali i legendarni listovi poput Starta, Vikenda, Svijeta, Arene, Mile, Plavog Vjesnika i Studija. Kasnije je tu bio i Danas, najutjecajniji hrvatski politički tjednik osamdesetih. U zlatno doba novinarstva, kompleks je bio toliko ispunjen da su neke redakcije, poput Sam svoj majstor, bile smještene na Velesajmu.

Bogata novinska dokumentacija Vjesnika zauzimala je cijeli prvi kat, a kasnije ju je preuzeo Državni arhiv i preselio u dvorac Kerestinec. Tijekom devedesetih, u kompleksu su se proizvodili i tjednici Globus i Gloria, hrvatsko izdanje Playboya, Auto klub te druga izdanja tadašnjeg Europapress holdinga. Danas od svega toga nije ostao ni list starog novinskog papira.

Od grada duhova do nove nade

Nakon gašenja tiskare, cijeli kompleks od trideset tisuća četvornih metara postao je "grad duhova". Jedini aktivni stanar je do sinoć bio radio Laganini FM na petnaestom katu. Država je danas najveći vlasnik s oko 61 posto udjela, dok ostatak drže privatne tvrtke.

Početak kraja Vjesnika kao medijskog diva započeo je još 2022. godine, kada je država kupila većinski udio u kompleksu, uključujući zgradu tiskare i dio ureda. U nekadašnji press-centar Univerzijade, takozvani "položeni neboder", uselio se Fond za obnovu potresom stradalih područja.

Jedna od posebnosti nebodera jest da leži na svom užem dijelu, stranici od 14 metara. Uz njega se nalazi i ZET-ova tramvajska stanica Vjesnik, ključna točka javnog prijevoza u tom dijelu grada. Zbog zastarjelosti zgrade i pojave modernijih poslovnih prostora, posljednjih se godina govorilo čak i o rušenju, što je izazvalo oštro protivljenje građana, arhitekata i urbanista.

Požar još uvijek gase

Vjesnikov neboder na Slavonskoj aveniji, u kojemu je požar izbio jučer malo prije ponoći, gori i jutros, padaju dijelovi pročelja, a s požarom su se cijelu noć borili zagrebački vatrogasci. Procjenjuje se da će njegovo gašenje potrajati cijeli dan. Požar gasi 93 vatrogasaca s 30 vozila. Razvoj događaja pratite ovdje.