HOĆE LI naši daleki potomci biti kiborzi s tehnološki poboljšanim dijelovima tijela, udovima koji mogu ponovo izrasti ili skenerima umjesto očiju kakve možemo vidjeti u znanstvenofantastičnim filmovima? Hoćemo li postati niži, viši, mršaviji, deblji ili će nam se čak boja kože i izgled lica promijeniti tijekom evolucije? O tome se zapitala BBC-jeva kolumnistica Lucy Jones pokušavajući dokučiti odgovor na pitanje kako će ljudska rasa izgledati u budućnosti.

Za usporedbu, prije milijun godina ljudi kakve danas znamo nisu postojali. Prije Homo sapiensa postojale su primitivnije vrste ljudi koje su više sličile modernom čovjeku nego neandertalcima.

U posljednjih 10 tisuća godina ljudska rasa prošla je mnoge prilagodbe. Uzgoj bilja omogućio nam je da imamo dovoljno hrane, a s bolestima smo se naučili boriti uz pomoć znanosti. Izgled nam se promijenio tako da smo postali deblji, ali u nekim područjima i viši. 

Thomas Mailund, profesor bioinformatike na Sveučilištu Aarhus u Danskoj, smatra da će ljudi u budućnosti biti sitniji kako bi njihovim tijelima trebalo manje energije, što će svakako pomoći i s problemom naglo porasle naseljenosti planeta. 

Također, budući da dolazimo u kontakt s puno više ljudi nego naši preci, profesor Mailund vjeruje da će nam to popraviti sposobnost pamćenja imena i podataka. Ovdje bi se, po njegovom mišljenju, mogla uklopiti tehnologija. 

"Pomoću implantanta ugrađenog u mozak pamtili bismo više imena ljudi. Već sad znamo koji su geni odgovorni za razvoj pamćenja u mozgu. Takav implantant bismo mogli napraviti već danas, samo što još uvijek ne znamo kako bismo ga spojili s mozgom i učinili funkcionalnim, no doći ćemo i do toga. Evolucija više nije samo pitanje biologije već i tehnologije", rekao je.

U današnje vrijeme već koristimo implantante koji pomažu našem tijelu da funkcionira, poput pacemakera, pa spoj biologije i tehnologije više nije priča iz daleke budućnosti. S vremenom ćemo možda implantante koristiti jednostavno da se poboljšamo, a ne više samo iz zdravstvenih razloga. Ne radi se samo o implantantima u mozgu, već i onima na vidljivim dijelovima tijela. U oči bismo, primjerice, mogli ugraditi kamere koje će čitati širi spektar frekvencija od naših očiju te nam pomoći da vidimo više boja. 

Danas znanstvenici već posjeduju tehnologiju pomoću koje mogu promijeniti gene u embriju, no ta je ideja još uvijek vrlo kontroverzna zbog mogućih posljedica. Mailund smatra da će se u budućnosti taj stav promijeniti. 

"Moći ćemo napraviti selekciju. Ono što je danas normalno u razmnožavanju pasa, s vremenom bi moglo biti normalno i s ljudima", objašnjava on. 

"Možda je nezahvalno donositi pretpostavke o tome kako će ljudi izgledati za milijun godina, no definitivno nam je jasnije kako će ljudi izgledati u bližoj budućnosti", smatra doktor Jason A. Hodgson. 

"Predviđam da će se pojaviti razlika između ljudi koji žive u gradovima i onih koji nastanjuju ruralna područja. Migracije iz sela u gradove donijet će više genetske raznolikosti, a ruralna će se područja sve više smanjivati", kaže on. 

Već se sad neke grupe ljudi povećavaju. Primjerice, populacija u Africi ubrzano raste dok se smanjuje na područjima gdje žive ljudi svjetlije boje kože. Na temelju toga Hodgson pretpostavlja da će u budućnosti ljudski rod imati tamniju kožu. 

Lucy Jones odlazi i korak dalje pitajući se što će biti počnemo li kolonizirati druge planete. Sa slabijom gravitacijom čak bi i naše kosti i mišići mogli promijeniti oblik. Možda ćemo imati duže ruke i noge. U hladnijim bismo područjima mogli postati nabijeniji i s više dlaka na tijelu. 

"Budući da se trenutno svake godine diljem svijeta pojavljuju dvije nove mutacije gena, malo je vjerojatno da ćemo za milijun godina izgledati onako kako izgledamo danas", zaključila je ona.