PREMA novom istraživanju tima psihologa i računaraca s britanskog Sveučilišta u Bathu, slijepima više može pomoći korištenje zvuka za stvaranje slika u mozgu od raznih invazivnih kirurških postupaka.

 

Taj je tim ispitivao tehnologiju zvanu The vOICe (gdje OIC stoji za "Oh, I See" - "oh, vidim") koju je razvio nizozemski znanstvenik dr. Peter Meijer iz Philipsovih istraživačkih laboratorija. The vOICe softverski pretvara slike iz kamere ugrađene u vizor (sličan onome iz Zvjezdanih staza) u kompleksne "zvučne pejsaže" - niz raznih zvukova koji se reproduciraju putem slušalica.

 

Vizualne informacije iz lijeve i desne polovice vidnog polja tako se pretvaraju u zvukove koji se puštaju u odgovarajuću slušalicu. Bliži su predmeti glasniji, a frekvencija označava vertikalno pozicioniranje - predmeti postavljeni niže u vidnom polju predstavljeni su nižom frekvencijom od predmeta postavljenih više u vidnom polju. Uz malo vježbe korisnici mogu naučiti kako zvuče pojedini oblici i tako se snalaziti u prostoru.

 

 

Jedan je korisnik - šezdesetogodišnjak koji je rođen slijep - pomoću ove tehnologije nakon jednosatnog treninga izbjegavao prepreke na putu i uzimao razne predmete sa stola. Nasuprot tome, kod kirurškog vraćanja vida protetskim implantatima ili matičnim stanicama korisnici čak i nakon duljeg treninga često ne vide mnogo više od apstraktnih oblika, naročito ako su rođeni slijepi: vid je, kao i sluh i jezik, vještina koju učimo od malena. Tko ne svlada neku od tih vještina u djetinjstvu, kasnije će ju vrlo teško usvojiti - u pravilu u vrlo ograničenom opsegu.

 

Zato će nakon kirurškog zahvata većina pacijenata tijekom prvih nekoliko mjeseci eventualno vidjeti obrise predmeta koji se nalaze izravno pred njima, dok korisnici ove tehnologije - koja se oslanja na čulo s kojim su već vrlo vješti - postižu puno bolje rezultate u puno kraćem roku.

 

Osnova ove tehnologije postoji već duže od deset godina; rani uređaji te vrste mogli su slijepima dati informaciju o zgradama u okolini i njihovoj visini te o krupnijim preprekama na putu. U ovoj iteraciji ista tehnologija omogućuje čak i čitanje otisnutog teksta, približno na razini jako kratkovidne osobe bez naočala ili leća.

 

Razvoj ovakvih tehnologija vrlo je važan, kako za približno 40 milijuna slijepih na svijetu, tako i za mnoge kojima sljepoća tek prijeti zbog glaukoma ili dijabetesa. S obzirom na starenje populacije i prehranu, taj će broj u dogledno vrijeme samo rasti, prenosi Guardian.