NI JEDAN mitski pojam ne budi toliko misterije i zanimanja kao Atlantida, veoma napredna civilizacija koja je naglo nestala prije nekoliko tisuća godina. Tako se barem pretpostavlja. Još nisu otkriveni konkretni dokazi o njenom postojanju, ali to ne sprječava arheologe, povjesničare i pustolove baviti se mitologijom koja oduvijek intrigira radoznale umove.

Jesu li stanovnici Atlantide zaista postojali i što im se dogodilo, na ova pitanja možda nikada nećemo uspjeti odgovoriti, ali to nas ne sprječava postaviti ih. Evo nekoliko teorija o sudbini ove izgubljene kulture koja je, prema legendi, u drevna vremena vladala svijetom.

Atlantida je bila kontinent koji je progutao Atlantski ocean

Ideja da je riječ o povijesno potvrđenom mjestu, a ne o priči koju je izmislio Platon, utjecajni starogrčki filozof i pripovjedač, javila se tek krajem 19. stoljeća. U svojoj knjizi "Atlantida: pretpotopni svijet" iz 1882., pisac Ignatius Donnelly tvrdio je da su drevni narodi naslijedili dostignuća, poput jezika, obrade zemljišta i metala, od napredne civilizacije koja im je prethodila.

Donnelly je opisao potopljeni kontinent, koji se, prema Platonovim navodima, nalazio izvan Herkulovih stupova kod Gibraltara, tjesnaca koji razdvaja Sredozemno more od Atlantskog oceana. Suvremena oceanografija i znanja o tektonskim pločama koja danas posjedujemo ipak ne idu u prilog ovoj teoriji.

Atlantidu je progutao Bermudski trokut

Nadahnuti Donnellyjevim djelom, mnogi pisci su kasnije iznosili pretpostavke da se Atlantida nalazila negdje drugdje. Jedan od njih bio je i Charles Berlitz, unuk osnivača čuvene škole za učenje stranih jezika Berlitz. On je tijekom 1970-ih tvrdio da je Atlantida pravi kontinent i da se nalazio nedaleko od Bahama, ali da ga je progutao Bermudski trokut. Riječ je o ozloglašenom području Atlantskog oceana gdje brodovi navodno nestaju pod nerazjašnjenim okolnostima.

Poklonici ove teorije kao osnovni dokaz ističu prisustvo neobičnih podvodnih građevina, nalik ulicama i zidinama, koje se nalaze nedaleko od obale arhipelaga Bimini. Znanstvenici procjenjuju da je riječ o prirodnim strukturama nastalim od nasumično naslaganih stijena.

Antarktika je nekada bila Atlantida

Autor Charles Hapgood u svojoj knjizi ''Earth's Shifting Crust'' iz 1958., za koju je Albert Einstein pisao predgovor, iznosi pretpostavku da je prije otprilike 12.000 godina došlo do pomicanja Zemljine kore, uslijed čega je Antarktika premještena južnije nego što je bila do tada. Hapgood smatra da je klima na toj ranijoj Antarktici bila umjerenija, te da se tamo razvila napredna civilizacija. Kada je došlo do navodnog pomicanja kore, pa se kontinent premjestio, temperatura je naglo zahladila i okovala veličanstvene gradove Atlantiđana ledom.

Baš kao i Donnellyjeva, i ova teorija prethodi saznanjima koja danas posjedujemo o kretanju tektonskih ploča, a koja pobijaju ovakvu pretpostavku.

Mit o Atlantidi u stvari govori o Crnomorskom potopu

Možda je Atlantida izmišljeno mjesto, ali nije nemoguće da predstavlja alegoriju stvarnog povijesnog događaja. Postoji hipoteza o nastanku Crnog mora, prema kojoj je ono nastalo približno 5600. godine prije nove ere, kada je Sredozemno more probilo Bosporski tjesnac i napunilo dotadašnje slatkovodno jezero morskom vodom. Ova hipoteza nalaže da je jezero od kojeg je nastalo Crno more bilo upola manje.

Ako se ovakav potop zaista dogodio, može se pretpostaviti da je izazvao premještanje stanovništva koje je naseljavalo rubove hipotetičkog jezera. Oni su, tako, bježeći od nadolazeće vode slikovito opisivali svoje doživljaje, a te priče su, zatim, nekoliko tisuća godina kasnije nadahnule Platona pisati o izgubljenoj civilizaciji, piše History.

Atlantida svjedoči o kretskoj (minojskoj) civilizaciji, koja je cvjetala na grčkim otocima

Jedna od teorija novijeg datuma odnosi se na civilizaciju s grčkih otoka Krete i Santorinija, koja je cvjetala između 2500. i 1600. godine prije nove ere. Ime nosi po legendarnom kralju Minosu. Vjeruje se da je to bila prva europska velika civilizacija. Minojci su podizali prekrasne palače, gradili su ceste i bili su prvi Europljani koji su koristili pismo, takozvano Linear A.

Na vrhuncu svoje moći, Minojci su naprasno iščeznuli iz tijeka povijesti. Ovaj nedokučiv događaj raspirio je niz teorija o mogućoj vezi s izgubljenom civilizacijom Platonove Atlantide. Povjesničari smatraju da se oko 1600. godine prije nove ere dogodio razoran potres, koji je uzdrmao vulkanski otok Theru, današnji Santorini, što je dovelo do erupcije zastrašujućih razmjera. Deset milijuna tona stijene, pepela i plina je izbačeno u atmosferu. Tsunamiji koji su uslijedili bili su dovoljni da unište minojske gradove, što ih je učinilo ranjivim za napade drugih naroda s kopna.

Atlantida je plod Platonove mašte

Većina povjesničara i znanstvenika se slaže da je Platonovo pripovijedanje o izgubljenom kraljevstvu Atlantide čista fikcija. On je, vjerojatno, zamislio Atlantidu kao savršenu civilizaciju, čija je sumorna priča o nestanku služila kao upozorenje da bogovi kažnjavaju ljudsku oholost. Osim Platonovih dijaloga, ne postoje drugi zapisi o ovoj mitskoj kulturi. Štoviše, usprkos razvoju suvremene oceanografije i naporima u mapiranju oceanskog dna, još nije pronađen niti jedan dokaz o ovoj potopljenoj civilizaciji.