MARMOSETI, mali majmuni poznati po svojoj društvenosti, možda imaju sofisticiraniji način komunikacije nego što smo mislili, otkrili su znanstvenici. Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Science, ovi majmuni koriste posebne glasovne pozive, nazvane phee pozivi, kako bi identificirali jedni druge što sugerira da koriste imena.

Ovo otkriće stavlja marmosete među rijetke vrste koje koriste imena, uz ljude, dupine i slonove. Znanstvenici su do ovog zaključka došli snimajući glasovne interakcije marmoseta u parovima te u razgovoru s računalom. Otkrili su da se phee pozivi koriste isključivo u komunikaciji s drugim marmosetima i da se razlikuju među pojedincima, što ukazuje na to da služe kao oblik imena.

"Otkrili smo da marmoseti koriste phee pozive za vokalno označavanje svojih suparnika, razlikujući pozive upućene njima od onih koji nisu te mogu ispravno odgovoriti na identitet pozivatelja", napisali su istraživači u radu.

Također su otkrili da majmuni preciznije reagiraju kada je phee poziv bio izravno upućen njima. Ovo otkriće naglašava složenost socijalne komunikacije među marmosetima.

"Ovi pozivi se ne koriste samo za samolokalizaciju, kako se prethodno mislilo – marmoseti koriste ove specifične pozive kako bi označili i obratili se specifičnim pojedincima", rekao je David Omer, suautor studije i istraživač u Centru za istraživanje mozga Safra na Hebrejskom sveučilištu u Izraelu.

Znanstvenici su također otkrili da marmoseti unutar obitelji koriste slične vokalne oznake, čak i ako pojedinac nije krvni srodnik, ali živi s obitelji. Ovo sugerira da imaju oblik dijalekta i da vokalne oznake uče od drugih članova grupe.

"Uočeno je da majmuni iz iste obiteljske grupe koriste slične pozive za vokalno označavanje drugih te koriste slične akustične karakteristike za kodiranje identiteta drugih."

"Sličnosti su zabilježene čak i među pojedincima koji nisu genetski povezani, što implicira da se vokalno učenje može dogoditi među odraslim članovima obiteljske grupe", napisali su istraživači.

Znanstvenici sugeriraju da je ovaj oblik komunikacije možda nastao kako bi marmoseti ostali u kontaktu u svojim prirodnim staništima prašume, gdje možda nisu mogli dobro vidjeti jedni druge te stoga nisu mogli vizualno identificirati članove obitelji.

"Marmoseti žive u malim monogamnim obiteljskim grupama i zajedno se brinu za svoje mlade, slično kao i ljudi", rekao je Omer. "Ove sličnosti sugeriraju da su se suočili s usporedivim evolucijskim društvenim izazovima kao i naši rani prelingvistički preci, što ih je moglo navesti na razvoj sličnih metoda komunikacije."

Ovo otkriće može imati implikacije na način na koji su ljudski govor i socijalna komunikacija nastali, jer marmoseti su možda razvili dijelove mozga povezane s jezikom, slične onima kod ljudi.