EUROPSKI parlament u lipnju je podržao zakonodavne prijedloge kojima bi se uvela obvezna identifikacija i registracija svih pasa i mačaka, s ciljem bolje zaštite kućnih ljubimaca te smanjenja njihova napuštanja i ilegalne trgovine. Prijedlog uključuje desetogodišnje prijelazno razdoblje za prilagodbu, a brojne udruge upozoravaju na izazove u provedbi.

Regulativa predviđa obvezno mikročipiranje i registraciju svih pasa i mačaka, zabranu prodaje pasa i mačaka u trgovinama za kućne ljubimce, zabranu uzgoja životinja s ekstremnim tjelesnim osobinama i križanja u srodstvu, obveznu registraciju uzgajivača i uvođenje tzv. pozitivne liste, odnosno popisa dopuštenih vrsta kućnih ljubimaca na razini EU-a.

Cilj je ograničiti posjedovanje životinja koje nisu prikladne za život u kućanstvu i time zaštititi njihovu dobrobit, ali i javno zdravlje.

Prijatelji životinja: Hrvatska ne smije čekati

Udruga Prijatelji životinja podržava novu regulativu, ali podsjećaju da i sada postoje problemi u provedbi mikročipiranja pasa, iako je ono u Hrvatskoj obvezno godinama.

"Oglasnici su puni neregistriranih uzgoja, a samo jedan oglasnik generira više od 14 milijuna eura neoporezovane zarade godišnje", kaže Snježana Klopotan Kačevenda iz udruge. Upozorava i na lažne mikročipove, loše uvjete držanja životinja, manjak inspekcija i nereguliranu internetsku prodaju.

Prijatelji životinja godinama su tražili i mikročipiranje mačaka, ali ih je Ministarstvo odbilo uz obrazloženje da to nije u nadležnosti EU-a. "Sada će morati biti. Bez mikročipiranja, sljedivost mačaka je gotovo nemoguća", kaže Klopotan Kačevenda.

Iako EU predviđa deset godina za prilagodbu, smatra da Hrvatska ne bi smjela čekati: "Što prije treba mijenjati zakon i započeti provedbu. Mikročipiranje će pomoći da se odgovorni skrbnici lakše pronađu i smanji broj napuštenih mačaka."

Udruga Indigo: Sustav već sada teško funkcionira

Dora Perši iz Udruge Indigo upozorava da Hrvatska nije spremna za novu obvezu. "Psi se moraju mikročipirati još od 2004., a od 2017. su i u sustavu JISKL. No mnogi i dalje nisu upisani jer nema dovoljno inspektora i redara. Sličan problem očekuje nas i s mačkama."

Dodatna prepreka je priroda samih mačaka – mnoge su slobodnoživuće i nemaju vlasnika. "Tko će ih hvatati i plaćati čipiranje? Potrebna su jasna pravila, edukacija i ulaganje u resurse, inače učinak neće biti značajan", kaže Perši.

Nedostaje ljudi, sustav se oslanja na volontere

Iz Indiga upozoravaju da Hrvatska ima kronični manjak veterinarskih inspektora, komunalnih redara i educiranog osoblja u skloništima. "Bez dodatnog zapošljavanja, novi propisi ostat će mrtvo slovo na papiru, a volonteri ne mogu nositi cijeli sustav", kažu.

Prodaja životinja i dalje problem

Iako je u Hrvatskoj već zabranjena prodaja pasa, mačaka i pitomih vretica u trgovinama za kućne ljubimce, iz udruge Prijatelji životinja smatraju da bi to trebalo proširiti i na druge vrste.

"Zabrana prodaje spriječila bi impulzivnu kupnju i loše uvjete držanja, primjerice visoku smrtnost ribica ili neliječene bolesti. Umjesto kupnje, građani bi se više odlučivali za udomljavanje", poručuju iz udruge.