NOVO istraživanje otkrilo je da divlji gorile iz afričke države Gabon konzumiraju biljke s antibakterijskim svojstvima koje koriste tradicionalni iscjelitelji iz te regije, prenosi Live Science. Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS One 11. rujna ove godine.

Istraživači su proučavali čime se hrane zapadni nizinski gorile (Gorilla gorilla gorilla) koji žive u Nacionalnom parku Moukalaba-Doudou u Gabonu, a uz to su intervjuirali lokalne iscjelitelje i travare.

Prijašnja istraživanja ove skupine gorila otkrila su da među gorilama postoje sojevi bakterije Escherichije coli otporni na antibiotike. Iako E. coli može uzrokovati teške infekcije kod ljudi, gorile prenose ove patogene bez ikakvih simptoma. Istraživači pretpostavljaju da bi to moglo biti povezano s biljkama koje povremeno jedu, a koje nisu ključne za njihovu prehranu - poput kore drveta.

Tim znanstvenika identificirao je četiri autohtone biljne vrste koje konzumiraju gorile i koje se istovremeno koriste u tradicionalnoj afričkoj medicini, a to su: kapok (Ceiba pentandra), Myrianthus Arboreous, afrička tikovina (Milicia excelsa) i smokva (Ficus).

"Jedan od kriterija za uključivanje raznih biljaka u naše istraživanje bila je činjenica da se odabrana biljka, koju konzumiraju gorile, već koristi u tradicionalnoj medicini", rekao je autor istraživanja Leresche Even Doneilly Oyaba Yinda, bakteriolog u Interdisciplinarnom medicinskom istraživačkom centru u Francevilleu.

Biljke se koriste u tradicionalnoj medicini

Tradicionalni iscjelitelji koriste biljke u ekstraktima i mastima kojima liječe različita zdravstvena stanja, od kašlja i čireva na želucu do proljeva i umora. Gorilama kora drveta nije osnovna prehrambena namirnica jer uglavnom jedu voće, no u nedostatku omiljene hrane posegnut će i za tom delicijom.

Istraživači su pomoću praha od kore četiri navedena stabla napravili ekstrakt koji su zatim stavili u Petrijeve zdjelice u kojima su se nalazili sojevi E. coli otporni na antibiotike. Kore sva četiri stabla imale su antibakterijska svojstva i inhibirale rast E. coli, a najdjelotvornija je bila kora kapoka.

Sve biljke također su sadržavale različite fenole, alkaloide, flavonoide i proantocijanidine, koji imaju protuupalna, anestetička i antivirusna svojstva.

Ove četiri biljke mogle bi biti obećavajuće za liječenje bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike kod ljudi, rekao je Yinda te dodao da njihova antibakterijska i antioksidacijska svojstva također mogu objasniti njihovu upotrebu u tradicionalnoj medicini.

No, trenutno nije poznato što se točno događa u tijelima gorila kada konzumiraju ove biljke.

"Nismo uspjeli provesti studije toksičnosti i citotoksičnosti kako bismo potvrdili izostanak nuspojava", rekao je Yinda. "Ali činjenica da se ove biljke od davnina koriste u tradicionalnoj medicini i da ih gorile konzumiraju bila je jedan od faktora koji su nas naveli da ih smatramo relativno sigurnima i učinkovitima za ljude."