SVJETLOST, temperatura i vlaga najvažniji su fizički faktori koje valja razmotriti kada uređujemo terarij za naše ljubimce. U većini slučajeva teraristi, nažalost, jednostavno ugrade u svoje terarije kojekakve svjetiljke, bez obraćanja pažnje na tehničke specifikacije, upale ih ujutro i ugase navečer.

 

U ovim tekstovima, pokušat ću razjasniti važnost primjerene rasvjete za održavanje i zdrav razvoj terarijskih životinja, te napraviti presjek kroz vrste rasvjetnih tijela trenutno dostupnih na tržištu.

 

 

Svjetlost koju naš planet prima dolazi od sunca i neophodna je za život na zemlji. Sunčevo svjetlo sastoji se od karakterističnog niza radijacije različitih frekvencija koji zovemo solarni spektar, a sastoji se iz tri osnovna dijela:

 

Ultravioletno (UV) svjetlo – radijacija valne duljine manje od 400 nanometara; uključuje UVA (320-400 nm) i UVB (290-320 nm). UVB dio spektra nužan je za sintezu vitamina D3 (kolekalciferola) u koži životinja. Vitamin D3 neophodan je u metabolizmu kalcija i omogućuje njegovu apsorpciju u organizam, te pravilan razvoj koštanog tkiva – osobito važno kod dnevno aktivnih (diurnalnih) gmazova i vodozemaca.

 

Vidljivo svjetlo – radijacija valne duljine od otprilike 450-650 nm. Ovaj dio spektra vidljiv je golim (ljudskim) okom.

 

Infracrveno svjetlo - radijacija valne duljine od otprilike 700-1000nm. Iako je nevidljiva ljudskom oku, osjećamo je na koži kao toplinu.

 

Sasvim sigurno najbolja svjetlost koju možemo pružiti našim ljubimcima upravo je prirodno sunčevo svjetlo ali kako to, zbog uvjeta stanovanja, često nije moguće trebali bi kao terarijsku rasvjetu izabrati svjetiljke koje najbliže imitiraju sunčev spektar, ili barem njegove neophodne dijelove.

 

 

Uz svjetlosni spektar koji emitira određena svjetiljka, još su dva vrlo bitna faktora koje moramo uzeti u obzir kad razmatramo vrstu rasvjete za terarij: intenzitet svjetla i fotoperiod.

 

Intenzitet svjetla ili jakost njegovog sjaja možemo definirati kao količinu svjetlosne energije po jedinici površine. Zbog rotacije zemlje oko svoje osi intenzitet svjetla varira dnevno – počevši s minimalnim prije zore, rastući tijekom dana do podneva kad doseže svoj maksimum, opadajući prema večeri da bi ponovo dosegao minimum nakon zalaska sunca. Kako se kut nagiba osi zemljine rotacije mijenja u odnosu na ravninu rotacije zemlje oko sunca, ovisno o geografskoj poziciji, mijenja se i intenzitet svjetla ovisno o godišnjem dobu (ljeto-zima). S izuzetkom pojasa oko ekvatora, sunčevo svjetlo najintenzivnije je tijekom ljeta, a najmanjeg intenziteta tijekom zime.

 

Fotoperiod je broj sati svjetla (dana) tijekom perioda od 24 sata. On se također mijenja sa sezonama i ovisi o geografskoj lokaciji (najveće razlike fotoperioda su u okolini polova a najmanje u okolini ekvatora).

 

Kako intenzitet i fotoperiod značajno variraju u odnosu ne geografsku lokaciju, lako je zaključiti da životinje s različitih lokacija zahtijevaju različite uvjete osvjetljenja, iako je vrsta svjetla (solarni spektar) na svim tim lokacijama približno jednak.

 

Općenito, u terarijima je preporučljivo rasvjetna tijela postaviti na takav način da se intenzitet svjetla smanjuje s odmakom od fokusa (vidi sl. 1.). Na taj način životinje mogu same odabrati poziciju s optimalnim intenzitetom svjetla/topline u svako doba.