Počinje sezona krpelja, pročitajte kako zaštititi svoje ljubimce
Ilustracija: Shutterstock
NEOBIČNO topla zima, osim što je donijela probleme meteoropatima, uzrokuje probleme i ljubimcima i njihovim vlasnicima.
Iako većina ljudi misli da niske zimske temperature ubijaju krpelje, to nije točno. Krpelji žive cijelu godinu i preživljavaju sve nepovoljne klimatske uvjete. Neobično visoke temperature zimi ih samo aktiviraju.
"Nije njih topla zima ubila. Ovako i onako, kad zatopli, krpelji se aktiviraju. To kod nas obično bude druga polovica veljače, ali se već godinama događa da bude nekoliko toplih dana u prosincu i onda nakon 10-14 dana kreću slučajevi prioplazmoze", rekla je profesorica s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu Tatjana Živičnjak.
Piroplazmoza ili babezioza je parazitarna bolest za koju se krivo smatra da je prenose svi krpelji, kod nas je prenosi jedna jedina vrsta. Profesorica Živičnjak objasnila je na kojim područjima u gradu ih ima najviše.
"Ne padaju s drveća, nego žive u visokoj travi i šikari. Po Zagrebu imate travnjake koji nisu redovito održavani od krpelja. Znaju se dijelovi, recimo, savskog nasipa i Novog Zagreba gdje ima veliki broj tih krpelja koji prenose piroplazmozu pasa. Uz područje uz nasip, krpelja ima i u Maksimiru te nešto i na Sljemenu".
Koja je najbolja prevencija i kako izgledaju simptomi piroplazmoze?
Najbolja prevencija bi bilo izbjegavati takva područja, ali većini vlasnika pasa to je nemoguće. Zato je izrazito važno ljubimce pregledati odmah po dolasku iz šetnje i ukloniti nametnike kojima treba neko vrijeme da se prihvate za kožu psa. "On traži nekakvo skrovito mjesto, često ispod repa ili u ušima, i ako životinja ima dulju dlaku, vi ga ne možete vidjeti."
Zato na tržištu postoje preparati koji odbijaju krpelje ili ih ubijaju nakon što se prihvate. Učinkovite su razne ampule, ogrlice i sprejevi. Za bilo koji proizvod je važno da se posavjetujete s veterinarom i dobro pročitate uputstva na proizvodu. Ako krpelj ipak ostane na psu, važno je prepoznati simptome i odmah reagirati, kaže profesorica Živičnjak.
"Ako vlasnik primijeti da pas ne jede, teško se kreće, trese se, pije mnogo vode ili da uopće neće piti ni jesti - to su tipične kliničke slike koje vlasnici primijete i dođu veterinaru."
Kod piroplazmoze je važno da se što prije počne s liječenjem jer kod jednog dijela pasa, u 15 posto slučajeva, bolest ode takvim tokom da se nažalost ne može liječiti, zaključuje profesorica Tatjana Živičnjak.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati