MNOGI smatraju sushi laganim, modernim i zdravim obrokom, no ovaj japanski klasik ima i svoju manje poznatu stranu. Iako svježa riba pruža vrijedne omega-3 masne kiseline i proteine, a riža i alge energiju i minerale, neke varijante s prženim sastojcima i obiljem umaka mogu biti prave kalorijske zamke. Je li sushi superhrana ili nezdrav obrok, uvelike ovisi o izboru sastojaka, količini i kvaliteti, piše Heute.

"Sushi s razlogom uživa reputaciju zdravog ručka ili večere jer kombinira visokokvalitetne proteine s raznolikim i važnim vitaminima i mineralima", objašnjava za Daily Mail nutricionistica Amanda Serif, članica Britanskog udruženja za prehranu i medicinu životnog stila. "Također je odličan način da se ljude potakne na konzumaciju preporučene količine ribe - dvije do tri porcije tjedno. Ipak, utjecaj sushija na zdravlje u velikoj mjeri ovisi o vrsti ribe koju odaberete i učestalosti konzumacije."

"Postoji velika razlika u nutritivnoj vrijednosti između tradicionalnih japanskih jela i zapadnjačkih varijanti koje uključuju pržene sastojke te obiluju majonezom i ljutim umacima. Takva jela sadrže znatno više masnoća, soli i kalorija", dodaje Serif.

Vrste koje je bolje zaobići

Jedna od takvih rolica je Dragon Roll, vizualno privlačna i složena verzija nastala u SAD-u. Sastoji se od rolice s rižom prekrivene tankim ploškama avokada, a često se prelijeva umakom od jegulje i pikantnom majonezom. Obično uključuje i kozice pržene u tempura tijestu. Upravo su takve pržene kozice bogate masnoćama koje mogu povisiti razinu kolesterola, dok umaci često sadrže aditive i višestruko više kalorija u usporedbi s primjerice nigirijem s lososom.

Sashimi od sabljarke također može predstavljati rizik. Iako se sashimi poslužuje bez riže i sastoji isključivo od sirove ribe, određene vrste, poput sabljarke, mogu sadržavati povišene razine žive. Kod odraslih, živa može oštetiti živčani sustav, bubrege i srce, dok kod nerođene djece i male djece može negativno utjecati na razvoj mozga i živčanog sustava. Iako količina žive ovisi o području ulova, to je gostima restorana gotovo nemoguće saznati. Zbog toga se sabljarka ne preporučuje djeci mlađoj od 16 godina, trudnicama i ženama koje planiraju trudnoću.

Oprez je potreban i kod nigirija od jegulje. Jegulja se u sushiju ne poslužuje sirova jer njezina krv sadrži neurotoksin, koji se razgrađuje kuhanjem ili pečenjem. Nakon pečenja, jeguljino meso ima hranjivu vrijednost sličnu lososu ili skuši. No, prema japanskoj tradiciji, najčešće se poslužuje premazana gustim, sirupastim umakom na bazi soje, mirina i šećera. Taj umak pojačava okus, ali značajno povećava sadržaj soli i kalorija zbog dodatnih ugljikohidrata - uz ionako prisutnu bijelu rižu.

Popularne California rolice razvijene su kako bi se sushi približio onima koji ne vole sirovu ribu. Obično se pripremaju sa surimijem, odnosno imitacijom rakovog mesa. Riječ je o prerađenoj ribljoj smjesi koja najčešće sadrži veći udio masnoća i soli te dodatke poput emulgatora, aroma i bojila. Za razliku od sirove ribe, surimi ne sadrži korisne omega-3 masne kiseline. Osim toga, California rolice obično sadrže znatno više bijele riže u odnosu na proteine, što ih dodatno udaljava od tradicionalnih sushija po nutritivnim vrijednostima.

Oprez s umakom od soje

Nutricionistica upozorava i na često pretjeranu konzumaciju umaka od soje koji se redovito poslužuje uz sushi. "Mnogi imaju naviku umakati cijeli komad sushija u umak kako bi riža upila što više, ali taj je umak izrazito slan i može dovesti do povišenog krvnog tlaka. Umjesto toga, preporučuje se lagano umočiti samo ribu. Tako se postiže savršen kontrast okusa - pikantnost umaka naglašava masnoću ribe, a pritom se unosi znatno manje soli", savjetuje Serif.