POVREMENI post popularan je i dosta istraživan način prehrane. Radi se o načinu prehrane koji odstupa od uobičajenih dnevnih režima podijeljenih u tri glavna obroka i dva međuobroka, a koje potpisuju stručne osobe.

Riječ je o svakodnevnom postu u trajanju od 16 sati u danu ili pak 24-satnom, a koji se realizira jedan do dva dana u tjednu, pod uvjetom da se ne radi o dva uzastopna dana. Najčešće se za takvu metodu odlučuju osobe koje žele korigirati tjelesnu masu, a ne žele ili ne mogu konzumirati pet umjerenih ciljanih obroka.

Pokazalo se da, uz gubitak kilograma, povremeni post može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, bolesti srca i raka. Najzanimljivija je studija ona obavljena na štakorima koja je pokazala kako im je povremeni post produljio život za 36 do 83 posto, što otvara vjerovanje kako povremeni post možda može produljiti ljudski život.

Postoje dva oblika povremenog posta:

- voljni, varijanta kada osoba svojom voljom donosi odluku o početku i završetku povremenom posta, te

- prinudni, kada je post posljedica vanjskih faktora zbog kojih nam hrana nije dostupna u ritmu i količini na koju smo navikli, a te okolnosti su vremenske nepogode, ratovi, izolacije ili pak onečišćenja i epidemije.

Ako se nagovještava ili sluti mogućnost otežavajućih okolnosti svakodnevnih snabdijevanja hranom, potrebno je napraviti razumne zalihe. Količina hrane koju trebamo osigurati u srazmjeru je s brojem ljudi u kućanstvu.

Kada je u pitanju voće, svakako se odabiru jabuke i agrumi jer danima ih možemo očuvati za konzumiranje. Svježe povrće nije najsretnije rješenje jer ga moramo potrošiti za nekoliko dana, ali zato su izvrstan odabir kiseli kupus, kisela cikla te paprike, repa ili krastavci, koji danima mogu sačuvati sva svoja svojstva.

Ako nemamo naviku kućnog pečenja kruha, dobar odabir je dvopek i drugi oblici trajnijih ugljikohidrata koje ćemo svakako potrošiti kroz nadolazeći period. Riblje paštete, suho meso trajne kobasice i dobra stara slanina svakako su visoko na listi poželjnih zaliha.

Svi koji su tijekom jeseni kuhali marmelade i džemove dolaze na svoje. Mudro je za ovakve okolnosti sačuvati koju staklenku organske marmelade, meda, ali i čaja osušenog tijekom ljeta. Za svaku sigurnost dobro dođu i juhe iz vrećice te dovoljno korjenastog povrća i leguminoze. Mnogima su ipak najvažnije zalihe kave.

Vrijeme je ovo kada možemo promišljati o svemu što kupujemo, a zapravo nam nije baš potrebno, te naučiti kako se suočiti s planiranim malim zalihama i da manje hrane nije uvijek problem, ako je vjerovati studijama koje su afirmirale povremeni post.

Tekst je informativnog karaktera, a podaci daju opći uvid i ne mogu zamijeniti liječničku skrb. Liječenje ozbiljnih oboljenja moguće je samo uz sagledavanje svih pojedinačnih osobitosti, npr. vrstu i trajanje tegoba, drugih oboljenja itd, što se može postići samo u osobnom razgovoru sa stručnom osobom (liječnikom).