S PRVIM danima jeseni na naše stolove dolazi i mnogima omiljena jesenska namirnica - kesten.

Pitomi kesten, lat. Castanea sativa, navodno je jedna od prvih namirnica koje je čovjek jeo, a najrasprostranjeniji je u južnoj Europi i Sredozemlju, dok se vjeruje da je u Europu stigao preko Grčke.

No, osim svojim specifičnim okusom, kesten se izdvaja i svojim blagonaklonim djelovanjem na ljudsko zdravlje.

Ipak, važno je znati da postoji pitomi i divlji kesten. Pitomi su jestivi, dok s druge strane divlji kesten nije za jelo, ali posjeduje brojna ljekovita svojstva.

Kesten ima dvostruko više škroba nego krumpir, ali ne sadrži gluten pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakije, osjetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu.

Bogat je izvor vitamina C, K, B1, B2 i B6, kalcija, željeza te kalija pa se preporučuje onima koji imaju problema s anemijom ili žele ojačati muskulaturu. Kesten sadrži tek jedan gram masti i manje od 70 kalorija na 30 grama ploda te je bogat folatima. Također, odličan je izvor vlakana.

Ljekoviti dijelovi kestena su cvjetovi koji se sakupljaju u svibnju te kora i zreli plodovi koji se sakupljaju u rujnu i listopadu. Narodna medicina od davnina koristi divlji kesten kao lijek za proširene vene i hemeroide. Tekući ekstrakt kestena i gel se koriste kod lišajeva i proširenih vena, dok je tinktura koja se dobiva iz pupova i cvjetova divljeg kestena dobra za masažu kod reumatizma, neuralgija i gihta.

Nadalje, konzumacija kestenja pomaže kod probavnih i bubrežnih tegoba te izbacivanja viška vode iz organizma, dok se čaj od kestena koristi za ublažavanje problema kod simptoma astme, prehlade, kašlja i bronhitisa. 

U kestenu se nalazi i visok nivo mono-nezasićenih masti pa se vjeruje da on štiti kardiovaskularni sustav, a samim time i zdravlje srca.