DIJAGNOZE raka sve su češće među osobama mlađima od 50 godina, a liječnici upozoravaju da se rani znakovi bolesti u toj dobi često zanemaruju. Mlađi ljudi simptome nerijetko pripisuju stresu, lošoj prehrani ili načinu života, zbog čega odgađaju odlazak liječniku. Onkolog-radioterapeut dr. Jiri Kubes upozorio je da takvo ponašanje može dovesti do kasne dijagnoze i negativnih ishoda liječenja te pozvao mlađe osobe da obrate više pažnje na signale koje im tijelo šalje.

Posebno je važno obratiti pažnju na trajne promjene u radu crijeva, neobjašnjiv gubitak težine, stalan umor koji se ne poboljšava odmorom, kvržice ili otekline koje ne nestaju, česte glavobolje ili neurološke promjene te neuobičajeno krvarenje ili bol koja ne prolazi, piše Daily Express.

Dr. Kubes naglašava da su upravo takvi simptomi ključni pokazatelji na koje se ne smije odmahnuti rukom: "Ključne su trajne promjene. Uporni probavni problemi, neobjašnjiv gubitak težine, neobične kvržice, promjene u radu crijeva ili umor koji se ne popravlja nikada se ne smiju ignorirati - čak ni u dvadesetima ili tridesetima."

"Rano djelovanje spašava živote"

Podaci organizacije Cancer Research UK pokazuju da je stopa raka među osobama u dobi od 25 do 49 godina porasla za 24 posto između 1995. i 2019. godine, iako se devet od deset slučajeva i dalje dijagnosticira kod osoba starijih od 50 godina.

Veći problem za mlađe, prema riječima stručnjaka, leži u odgađanju dijagnoze zbog ignoriranja simptoma. "Cilj je podizanje svijesti, a ne izazivanje straha. Rizik od raka više nije ograničen na starije generacije i ljudi to moraju prepoznati", istaknuo je liječnik.

Rano otkrivanje raka može značajno utjecati na uspješnost liječenja i njegovu intenzivnost, što je osobito važno za mlađe osobe s dugim životnim vijekom pred sobom. Medicinski direktor Praškog centra za protonsku terapiju poručio je: "Ako vam se nešto čini pogrešnim i ne prolazi, provjerite. Biti proaktivan nije pretjerana reakcija. Rano djelovanje spašava živote."

Dr. Kubes dodaje da znanstvenici još istražuju razloge porasta broja dijagnoza kod mlađih, ali kao moguće čimbenike navodi sjedilački način života, lošu prehranu, pretilost, zagađenje okoliša, pušenje i konzumaciju alkohola.