GRICKANJE noktiju, mucanje i vrpoljenje samo su neke od navika koje je često moguće primijetiti kod zabrinutih i tjeskobnih ljudi. No, ako je vjerovati znanstvenicima, čini se da su ovi ljudi i inteligentniji od drugih.

Još 2015. godine Sveučilište u Ontariju u Kanadi provelo je istraživanje na 100 studenata kako bi provjerili koliko se brinu. No, došli su do neočekivanog rezultata - oni studenti koji su bili tjeskobniji su postigli bolje rezultate na verbalnom testu inteligencije.

Osim toga, psiholozi iz Interdisciplinarnog centra Herzliya su 2012. godine zatražili od 80 studenata da procijene umjetnička djela predstavljena softverskim programom, no istraživači su ih postavili da naizgled slučajno aktiviraju računalni virus. Rečeno im je da zatraže tehničku podršku, a kroz još četiri izazova koji su im trebali odvratiti pozornost i izazvati tjeskobu, pokazalo se da su studenti koji su bili tjeskobniji bili i oni koji su se više usredotočili na popravljanje virusa, prenosi Žena.hr.

Naime, kada su ljudi zabrinuti, lakše blokiraju vanjske podražaje, odnosno ono što se događa oko njih i usredotočuju se na samo jedan zadatak.

Čak je i Jeremy Coplan, psihijatar iz medicinskog centra SUNY Downstate u New Yorku, otkrio da oni koji imaju teži oblik generaliziranog anksioznog poremećaja imaju viši kvocijent inteligencije od onih koji imaju blaže oblike anksioznosti.

"Zabrinuti um je um koji pretražuje, a pametniji ljudi mogu imati kognitivnu spretnost da ispitaju više kutova bilo koje situacije, bilo u dobru ili u zlu", smatraju znanstvenici.

Prema njima, djeca koja se brinu mogu biti pažljivija ili marljivija u školi i stoga poboljšavaju svoju inteligenciju. Također, pametni ljudi uvijek mogu pronaći još stvari zbog kojih bi se trebali brinuti.

Sve ovo potvrđuju i podaci da su čak i najbolji mislioci u povijesti, poput Charlesa Darwina, Abrahama Lincolna i Nikole Tesle, imali anksiozne poremećaje.