ZAMIJENI li se crveno meso u prehrani sitnom plavom ribom, poput inćuna, sardina ili haringa, do 2050. godine, moglo bi se globalno smanjiti brojne bolesti i godišnje spasiti i do 750.000 ljudskih života, pokazali su rezultati studije koju je proveo tim japanskih i australskih znanstvenika.

Samo u Velikoj Britaniji, smanjenje konzumacije crvenog mesa za 8 posto i njegova zamjena u prehrani sitnom ribom u sljedećih 26 godina mogla bi spriječiti 10 posto smrti od posljedica srčanih bolesti, kažu japanski i australski znanstvenici koji su proveli najveću analizu te vrste na temelju dostupnih podataka iz više od 130 zemalja svijeta. Istraživanje je pokazalo i da bi se korist od takve prehrane najviše osjetila u siromašnijim zemljama svijeta.

Sitna plava riba, bogata hranjivim tvarima s niskim ugljičnim otiskom, premda ljudi konzumiraju tek oko 26 posto ulova. Ostatak ulova, uključujući i znatnu količinu ulovljenu u morima zemalja suočenih s pothranjenošću i nesigurnošću hrane, pretvara se u riblje brašno i riblje ulje kojima se prehranjuju skuplje uzgojene ribe poput lososa i pastrve.

Plodovi mora osiguravaju više hranjivih tvari od crvenog mesa

Znanstvenici su odlučili istražiti bi li se zamjenom konzumacije crvenog mesa sitnom plavom ribom mogla smanjiti stopa bolesti među ljudima, što bi rezultiralo zdravijim načinom života i manjom smrtnošću.

"Da bismo pridonijeli općem poboljšanju ljudskoga zdravlja, ali i zdravlju planeta, trebali bismo ograničiti konzumaciju crvenog mesa i okrenuti se zdravim i ekološki prihvatljivim namirnicama", objavili su u časopisu BMJ Global Health.

"U usporedbi s crvenim mesom, plodovi mora ne samo da osiguravaju veće koncentracije esencijalnih hranjivih tvari, već i sprečavaju širenje nezaraznih bolesti povezanih s načinom prehrane."

Sitna plava riba bogata je omega-3 dugolančanim višestruko nezasićenim masnim kiselinama, čiji unos može spriječiti razvoj koronarnih bolesti, a obiluje i kalcijem te vitaminom B12. Istraživači podsjećaju i da sitna plava riba ima najmanji ugljični otisak u usporedbi s bilo kojim drugim izvorom životinjske hrane.

Kronične bolesti bile su 2019. godine odgovorne za 70 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu, a to se odnosilo na bolesti krvožilnog sustava, rak crijeva, dijabetes i moždani udar.

Samo sitna plava riba nije dovoljna, ali je alternativa koja obećava

Tim znanstvenika projicirao je potrošnju crvenog mesa u narednim desetljećima u 137 zemalja svijeta, procijenivši dostupnost sitne plave ribe kao zamjene za crveno meso do 2050., pri čemu su korišteni povijesni podaci o ribolovu.

Ustanovili su da bi spomenuta zamjena prehrambenih navika mogla spriječiti između 500 000 i 750 000 smrtnih slučajeva na globalnoj razini do 2050. godine, osobito kada su u pitanju bolesti srca. Priznaju da samo sitna plava riba nije dovoljna kada je posrijedi zamjena u prehrani za sve crveno meso, no ukazali su na to da bi mogla biti "alternativa koja obećava".

Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) podsjeća da je crveno meso, poput govedine, janjetine i svinjetine, dio zdrave prehrane.

No, konzumiraju li se velike količine takvog mesa svakodnevno uz dodatak mesnih prerađevina poput šunke, slanine i soljene govedine, rezultat može biti povećan rizik od razvoja raka crijeva i brojnih drugih bolesti.

Važno je birati zdravu i ekološki prihvatljivu hranu

Istraživači su istaknuli da postoji "potreba za ograničenjem potrošnje crvenog mesa, koje izaziva i velike emisije stakleničkih plinova", te potreba za "prelaskom na zdravu i ekološki prihvatljivu hranu". Krajnji je cilj "smanjiti teret" kroničnih bolesti povezanih s prehranom u narednim desetljećima.

Smatraju i da bi trebalo osmisliti politike raspodjele ribljih zaliha u regijama u kojima je to najpotrebnije: Africi, dijelovima Azije, Latinske Amerike i Kariba kako bi se ograničio "globalni teret bolesti".