LJUDI mogu živjeti oko tri minute bez kisika, trideset dana bez hrane i samo tri dana bez tekućine, tvrde stručnjaci. Voda podržava sve funkcije u našem tijelu, a poznato je i da se tijelo novorođene bebe sastoji 80 posto od vode. S godinama se taj udio smanjuje i kreće se oko 60 posto.

Masne tjelesne stanice sadrže manje vode nego druge stanice, stoga ljudi s viškom kilograma imaju manji postotak vode od mršavih, a žene manje od muškaraca. Ipak, za sve je ljude voda ključna za život.

Neki organi sadrže osobito veliki udio vode, a jedan od tih organa je oko, čije staklasto tijelo sadrži oko 99 posto vode. Mišići sadrže oko 80 posto.

Voda je apsolutno nužna

Naš organizam dnevno gubi oko dvije litre tekućine putem kože, kao regulatora tjelesne temperature, osobito za velikih vrućina. Bubrezi koji rade na pročišćavanju tjelesnih tekućina od toksina izlučuju urin, što također predstavlja jedan način na koji tijelo gubi vodu. 

Boja urina često je indikator količine vode koju pijemo. Bistriji urin znači da osoba pije više vode, dok intenzivnija žuta boja ukazuje na nedovoljan unos vode. Probavnim procesima u crijevima dolazi do izlučivanja stolice koja također ima određen sadržaj vode, a voda iz našeg tijela izlazi i kad dišemo, putem sitnih kapljica.

Sve te gubitke moramo nadoknaditi, stoga se preporučuje da pijemo od 1.5 do 2 litre tekućine svaki dan. Potreba za unosom vode se povećava u skladu s fizičkim aktivnostima, bavljenjem sportom, vanjskim temperaturama, nekim bolestima popraćenima visokom temperaturom tijela, povraćanjem ili proljevom.

Tekućina koju pijemo ne mora nužno biti samo u obliku čiste vode. Juhe, voće i povrće su dobri izvori tekućine.

Prvi simptomi dehidracije mogu se početi pojavljivati već pri snižavanju tekućine u tijelu od 1 do 2 posto. Ako tijelo ostane bez 7 posto tjelesne tekućine, situacija je tad već ozbiljna: dolazi do ubrzanog pulsa ili vrtoglavice. Gubitak tekućine od 12 posto može dovesti do stanja šoka ili čak kome.

Mozgu je potrebna tekućina

Cerebrospinalna tekućina ili likvor je tekućina koja se nalazi oko mozga i leđne moždine. Odrasli čovjek ima 140 mililitara likvora. Ta prozirna tekućina štiti mozak od trešnje, a svaki dan tijelo je proizvede oko pola litre.

Prvi znakovi da je našem organizmu voda hitno potrebna su glavobolja i vrtoglavica, suhoća u ustima i grlu i moguće otežano gutanje. Umor koji stoga osjećamo često ne dovedemo u vezu s pomanjkanjem tekućine u tijelu.

Ipak, tijelo nam nedvosmisleno govori da hitno trebamo nešto popiti, a dolazi i do povišenja krvnog tlaka, s obzirom na to da se zbog nedovoljno tekućine krv zgušnjava i dolazi do poremećaja cirkulacije.

Stariji ljudi manje osjećaju žeđ

Što smo stariji, manje smo žedni. Nije neuobičajeno da stariji ljudi jednostavno zaborave piti, što može dovesti do vrtoglavice, konfuzije, poremećaja ili gubitka svijesti.

Neki stariji ljudi, međutim, svjesno ne unose dovoljno tekućine u tijelo, jer u starosti mnogi od njih teško kontroliraju mokrenje.

Alkohol tijelu oduzima tekućinu

U slučaju proljeva ili povraćanja, našem tijelu je potrebno više od minimalne litre i pol tekućine dnevno. Mnogo tekućine je potrebno i prilikom uzimanja određenih lijekova, kao što su diuretici.

Alkohol također dehidrira tijelo. Kad pijemo alkohol, bubrezi rade pojačano u nastojanju da što prije izbace toksične tvari iz organizma, pa češće odlazimo na WC da bismo se oslobodili urina.

Alkohol ometa oslobađanje takozvanog vazopresina u hipotalamusu. Vazopresin je antidiuretski hormon koji regulira ravnotežu vode u bubrezima. Ali ako tijelo nema na raspolaganju dovoljne količine tog važnog hormona, bubrezi izlučuju previše vode i ravnoteža se remeti.

Previše tekućine također može biti štetno

Ako u roku od nekoliko sati popijemo pet ili više litara tekućine, to također može biti opasno po život i može dovesti do prekomjerne hidratacije, odnosno prekomjerne količine vode u organizmu.

Bubrezi se bore s uravnotežavanjem svojih procesa i počinju izlučivati velike količine tekućine. Jedna od najgorih posljedica može biti cerebralni edem. Kako i može li se tijelo uopće nositi s time, ovisi od starosti, težini i opće zdravstvenom stanju, piše Deutsche Welle.