ALKOHOL može imati ozbiljne posljedice za zdravlje, a neka pića posebno su povezana s neugodnim mamurlukom. Iako se najčešće govori o štetnom utjecaju alkohola na jetru, on utječe i na rad mozga, pamćenje, raspoloženje te kvalitetu sna. Određene vrste alkoholnih pića sadrže i spojeve koji mogu dodatno pogoršati simptome mamurluka, piše Nova.rs.

Viski, konjak i tamni rum

Tamna žestoka pića, poput viskija, konjaka i tamnog ruma, sadrže veće količine kongenera. Riječ je o spojevima koji nastaju tijekom fermentacije i drugih faza proizvodnje, a pridonose karakterističnoj boji, mirisu i okusu pića.

Organizam mora razgraditi i alkohol i te dodatne spojeve, zbog čega pića s većim udjelom kongenera mogu izazvati izraženiji mamurluk. Istraživanja pokazuju da količina kongenera može utjecati na težinu simptoma sljedećeg jutra.

Pivo i pjenušac

Kod piva i pjenušca važnu ulogu može imati ugljikov dioksid. Mjehurići u gaziranim alkoholnim pićima mogu ubrzati apsorpciju alkohola, zbog čega njegova koncentracija u krvi može brže porasti.

Ako se nakon nekoliko piva nastavi piti pjenušac, lako je podcijeniti ukupnu količinu unesenog alkohola. Posljedice mogu biti brže opijanje, dehidracija i izraženiji mamurluk.

Ipak, za težinu mamurluka presudna je ukupna količina popijenog alkohola, a ne samo redoslijed kojim su se pića konzumirala.

Crno vino

Iako se često smatra nešto profinjenijim izborom, crno vino kod nekih ljudi može izazvati jake glavobolje, čak i nakon relativno male količine.

Jedno od mogućih objašnjenja povezuje se sa spojevima poput histamina i tanina. Histamin može utjecati na širenje krvnih žila, dok se tanini također istražuju kao mogući okidači glavobolja.

Osobe osjetljive na određene sastojke vina mogu zato osjetiti simptome nalik migreni. Ipak, točan mehanizam nastanka glavobolje nakon konzumacije crnog vina još nije potpuno razjašnjen.

Slatki kokteli i alkohol s energetskim pićima

Poseban oprez potreban je kod koktela u kojima se alkohol kombinira sa slatkim sokovima, sirupima i gaziranim napicima. Slatki sastojci mogu prikriti okus alkohola, pa osoba može popiti znatno više nego što je namjeravala.

Velike količine šećera mogu uzrokovati oscilacije razine glukoze u krvi, što kod nekih ljudi može dodatno pridonijeti osjećaju slabosti i mučnine.

Još je problematičnije miješanje alkohola s energetskim pićima. Kofein može prikriti dio sedativnog djelovanja alkohola, zbog čega se osoba može osjećati budnije, iako je i dalje pod njegovim utjecajem.

Takav osjećaj može potaknuti daljnje pijenje i povećati rizik od pretjerane konzumacije.

Što se događa s mozgom?

Posljedice konzumacije alkohola ne završavaju glavoboljom, mučninom i umorom sljedećeg jutra. Alkohol djeluje i na hipokampus, dio mozga koji ima važnu ulogu u učenju i pamćenju.

Dugotrajna i prekomjerna konzumacija alkohola povezana je sa smanjenjem volumena hipokampusa i slabljenjem kognitivnih sposobnosti. Alkohol također mijenja djelovanje neurotransmitera, uključujući GABA-u i glutamat, koji sudjeluju u regulaciji moždane aktivnosti, raspoloženja i sna.

Zbog toga se nakon pijenja mogu pojaviti poteškoće s koncentracijom, tjeskoba, razdražljivost i osjećaj mentalne usporenosti.

Mozak ima određenu sposobnost oporavka, osobito nakon smanjenja ili prestanka konzumacije alkohola. Međutim, dugotrajno pretjerivanje može ostaviti ozbiljne i trajne posljedice.

Važno je naglasiti da nijedna vrsta alkoholnog pića nije bez rizika. Iako pojedini sastojci mogu utjecati na jačinu mamurluka, za dugoročno zdravlje mozga najvažnije je koliko se alkohola pije i koliko često.