"NEMA lijeka za Alzheimerovu bolest", kaže dr. med. David Wolk, direktor Penn Memory Centra. "Ali postoje lijekovi koji mogu spriječiti progresiju simptoma, barem na neko vrijeme." Rana dijagnoza izuzetno je važna za uspješnost liječenja i što veću kvalitetu života oboljelih, stoga je korisno znati koji su prvi simptomi koje većina ljudi osjeti.

Poteškoće s pamćenjem

Problemi s pamćenjem koji postaju toliko česti da ometaju svakodnevni život (primjerice, poteškoće s pamćenjem imena ili riječi, poteškoće s čitanjem) uobičajeni su rani znakovi demencije. "Za mnoge ova faza donosi očite promjene i postaje sve teže za njih okriviti starenje. Uobičajeno je da se već u ovoj fazi postavi dijagnoza", kaže dr. Wolk.

Promjene osobnosti

Neobjašnjive promjene osobnosti mogle bi biti znak demencije, upozoravaju liječnici. "Većina ljudi misli da je Alzheimer primarno poremećaj pamćenja, ali godine istraživanja dovele su do zaključka da prvi simptom nerijetko biva neki problem u ponašanju", kaže Nina Silverberg, direktorica programa centra za Alzheimerovu bolest pri Nacionalnom institutu za starenje.

Gubitak interesa za hobije

Gubitak interesa za nekad omiljene hobije i aktivnosti mogao bi biti znak demencije, ne zato što ih ljudi prestaju voljeti, već zato što sve manje znaju kako ih provoditi i u njima uživati", kaže dr. Mary Ganguli, profesorica psihijatrije, neurologije i epidemiologije na Sveučilištu u Pittsburghu.

Poteškoće s komunikacijom

Osobe s demencijom mogu imati problema s praćenjem razgovora, što može dovesti do usamljenosti, depresije i izolacije. "Osobe s demencijom često imaju poteškoća u komunikaciji, na primjer, imaju poteškoće s pronalaženjem prave riječi ili sudjelovanjem u razgovoru", kažu iz Društva za Alzheimerovu bolest.

Zbunjenost

Zbunjenost je možda najčešći rani simptom demencije i nikad se ne smije otpisati kao normalan dio starenja. "U ovoj fazi oštećenje mozga često uključuje druge aspekte kognicije izvan pamćenja, uključujući neke poteškoće s govorom, organizacijom i provođenjem jednostavnih i svakodnevnih računskih operacija", kaže dr. Wolk. "Ovi problemi mogu vašoj bliskoj osobi stvoriti poteškoće pri obavljanju svakodnevnih zadataka.

Zbog oštećenja moždanih stanica vaša bliska osoba može doživjeti i druge promjene osobnosti, kao što su sumnjičavost prema drugima, manje zanimanje za stvari ili depresivno ponašanje.